"Ukoliko Evropa nije bila meta napada to ne znači da prijetnja ne postoji. Taj utisak ne odražava realnost", rekao koordinator EU
Građani Evropske unije ne treba da se zavaravaju da je smanjenja teroristička prijetnja Evropi samo zato što posljednjih godina nije bilo većih napada, rekao je koordinator EU za za borbu protiv terorizma Žil de Kerkove.
"Ukoliko Evropa nije bila meta napada to ne znači da prijetnja ne postoji. Taj utisak ne odražava realnost", rekao je Kerkove u intervjuu agenciji DPA.
Kerkove, čiji je posao da nadgleda i jača saradnju između zemalja članica i centralnih institucija EU za pitanja terorizma, rekao je da još uvijek ima razloga za zabrinutost, uključujući aktivnosti terorističkih organizatora u Evropi i porast radikalizacije u sjevernoj Africia, Avganistanu, Jemenu i Bangladešu.
Pozicija koordinatora EU za borbu protiv terorizma otvorena je 2004. godine, nedugo nakon bombaškog napada na podzemnu željeznicu u Madridu kada je poginula 191 osoba.
Kerkove, koji je dužnost preuzeo 2007. godine, kaže da iako nije bilo većeg napada u samoj Evropi od tada nema prostora za zavaravanje kada se zna da ljudi koji regrutuju teroriste igraju sve aktivniju ulogu u Evropi, posebno u Njemačkoj.
"Broj ljudi koji napušta Njemačku i odlazi u kampove za obuku nije beznačajan. Imate rastući broj muslimanskih preobraćenika koji dolaze do visokih nivoa džihadizma i radikalizacije. Samo to zahtjeva od nas rad i angažovanje", rekao je Kerkove.
On je dodao da u isto vrijeme teroristi postaju sve organizovaniji i agresivniji u mnogim dijelovima svijeta, u Avganistanu, Pakistanu i Somaliji.
Kerkove ističe da bi EU trebala obratiti posebnu pažnju na razvoj situacije u Jemenu i Bangladešu, u kojima socijalni i drugi uslovi predstavljaju plodno tlo za ljude koji regrutuju teroriste.
Jemen je izbio u prvi plan u javnosti nakon pokušaja napada 25. decembra prošle godine u avionu na liniji Amsterdam- Detroit kada se ispostavilo da je napadač obučavan u Jemenu.
"Mi bismo trebali dobro da obratimo pažnju na Jemen jer imate rastuću demografiju, uskoro će se pojaviti nestašica vode, pobuna na jugu, a za to vrijeme opada proizvodnja nafte. U međuvremenu, mladi ljudi u religijskim školama u Bangladešu uče samo Kuran na arapskom jeziku, a sa tim ne možete kasnije naći posao", rekao je Kerkove, dodajući da je potrebno pomoći i Bangladešu i Avganistanu.
On ističe da je jedini način da EU odgovori na ove prijetnje jeste da pomogne tim zemljama da same ponude bolji život svojim građanima kako se ne bi okretali radikalizmu.
"Moramo im pomoći da se pozabave problemom a to znači razvoj politike u smislu prevencije radikalizacije i uvođenje programa deradikalizacije. Moramo da pomognemo zemljama u kojima vlada radikalizacija", rekao je Kerkove.
(Srna)