"Valijum" i njemu srodni ljekovi koriste iste "puteve nagrade" u mozgu kao i heroin i marihuana.
Oni se zalažu za pronalaženje alternativnih ljekova protiv anksioznosti, koji ne bi mogli da izazovu zavisnost pacijenata, prenosi Rojters.
"Valijum", kao i "ativan", "ksanaks" i slični ljekovi iz grupe benzodiazepina djeluju smirujuće, jer na isti način kao i navedene droge podstiču aktivnost neurotransmitera pod nazivom gama-aminobutirična kiselina (GABA). Na taj način se aktivira dopamin, poznat i kao "hormon zadovoljstva".
Lijek "valijum" kompanije "Roš" (poznat i pod generičkim imenom "diazepam") je najpoznatiji iz klase benzodiazepina, koja još od 1960-ih dominira svjetskim tržištem medikamenata protiv anksioznosti.
švajcarsko-američkom studijom je utvrđeno da benzodiazepini izgleda djeluju tako što se vezuju za određeni dio GABA, koji stručnjaci nazivaju "pođedinicom alfa1 GABA receptora tipa A".
Kada bi se razvili slični benzodiazepini, koji bi se vezivali za neki drugi dio GABA, moglo bi da se zadrži povoljno dejstvo tih ljekova, ali bez stvaranja zavisnosti, napominje međunarodni tim stručnjaka.
Jedna nedavno objavljena studija je pokazala da su osobe s višom koncentracijom dopamina u mozgu sklonije da stvore zavisnost od hemijskih supstanci.
Farmaceutske kompanije godinama nastoje da proizvedu benzodiazepine nove generacije, koji bi imali selektivnije dejstvo i ne bi dovodili do neželjenih propratnih pojava, ali su dosad imali slabe rezultate.
Njemački istraživači su, istina, prošle godine objavili da su "na tragu" jedinjenju koje bi moglo da spriječi napade panike, a ne bi imalo neželjena dejstva dosadašnjih lijekova protiv anksioznosti.
Kompanije "Merk" je 2003. morala da napusti rad na potencijalnom lijeku protiv anksioznosti, poznatim kao "GABA alfa2/alfa3" pošto su rezultati druge faze kliničkih ispitivanja bili nezadovoljavajući.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)