Reka Slims u Kanadi koja je nestala za tren, pravo je upozorenje čovječanstvu. Od nje su ostali samo potočić i velike naslage prašine. Kako i zašto?
Slučaj velike kanadske rijeke Slims, koja je prošle godine nestala za svega četiri dana, pokazuje, kažu istraživači u najnovijem izvještaju, koliku opasnost nose sve intenzivnije klimatske promjene.
Posledice bi mogle biti vrlo ozbiljne, kako za životinje i eko-sisteme, tako i za stanovništvo krajeva vezanih uz rijeke.
Šta se dogodilo s rijekom Slims i na koji je način ona vjesnik nekih novih vremena?
Tokom prošlogodišnjeg neuobičajeno toplog proljeća veliki glečer Kaskavulš počeo je izuzetno brzo da se topi. To je bio uzrok da voda, koja već stotinama godina teče na sjever koritom rijeke Slims prema rijeci Jukon i Beringovom moru, izdubi novi kanjon i zaokrene ka rijeci Alsek i dalje - prema novom ušću u Tihom okeanu udaljenom hiljadama kilometara.
Od Slimsa su ostali samo potočić i velike naslage prašine. U vrlo kratkom roku, od samo nekoliko dana, rijeka Alsek, koja je ranije bila slične veličine kao Slims, postala je 60 do 70 puta veća.
Od 1956. do 2007. godine Kaskavulš se povukao za 600 do 700 metara. Međutim, u 2016. povlačenje je bilo posebno dramatično pa su brzaci skrenuli i izdubili novi kanal u ledenim obroncima. Pošto je njihov pad strmiji u smjeru rijeke Alsek, novi kanal mogao je da odvede veće količine vode za kraće vrijeme.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience krivac za ovaj obrt nesumnjivo su klimatske promjene prouzrokovane ljudskim aktivnostima, odnosno izgaranjem fosilnih goriva.
"Otišli smo u to područje u namjeri da nastavimo s mjerenjima rijeke Slims, međutim, našli smo korito manje-više suvo“, rekao je jedan od autora nove studije, geolog Džejms Best. „Vrh delte kojim smo krstarili u malom čamcu sada se pretvorio u pješčanu oluju. Krajolik se dramatično promijenio“, dodao je.
Tramp potpisao: Kakve klimatske promjene?!
Promjena toka Slimsa imala je razoran uticaj na ekosistem, na populacije riba, na hemijski sastav obližnjih jezera kao i na porast broja pješčanih oluja.
Autori ističu da će sličnih slučajeva skretanja glečerskih rijeka u bliskoj budućnosti biti sve više.
Očekuje se da će to uticati i na poljoprivredu, snabdijevanje vodom kao i na proizvodnju struje u hidrocentralama. Slično bi moglo da se dogodi na Himalajima, u Andima, na Aljasci i u drugim krajevima svijeta u kojima se očekuju drastični efekti globalnog zagrijavanja.
Pojava skretanja rijeka zabilježena je u davnoj geološkoj prošlosti, ali niko do sada nije vidio da se dogodi tako brzo.