Nakon 100 odsto prebrojanih glasova na biralištima, pobjednik na današnjim predsjedničkim izborima u Austriji, nezavisni kandidat Aleksander van der Belen, sa 51,69 odsto glasova.
Njegov protivkanidat iz desničarske Slobodarske partije (FPO) Norbert Hofer 48,32 odsto glasova.
Građani Austrije odlučili su se time za nastavak dosadašnje politike, a protiv neizvjesnosti koju bi, kako se ocjenjivalo, doneo izbor desničarskog kandidata Norberta Hofera.
U ove rezultate nisu uključeni glasovi predati putem pošte, na osnovu kojih će Van der Belen, prema procjeni instituta ARGE osvojiti ukupno 53,3 odsto glasova, dok će Hofer pasti na 46,7 procenata.
Glasovi pristigli putem pošte biće prebrojavani sutra od 9 časova.
Izlaznost na predsjedničkim izborima, prema preliminarnim rezultatima, iznosila je 64,56 odsto, a uz glasove putem pošte biće najvjerovatnije na 74 procenata.
Aleksander Van der Belen ocijenio je da je njegova pobjeda nad Hoferom pobjeda proevropske Austrije i istakao da će biti predsjednik svih Austrijanaca.
On je dodao da su njegovoj pobedi doprinijele i "stare vrijednosti koje je promovisao", kao što su sloboda, jednakost i solidarnost.
Evropski zvaničnici i političari članica Unije pozdravili su njegovu pobjedu kao dobru vijest za Evropu.
Ukoliko ostane ovakva razlika Austrija će još večeras s izvijesnošću znati ko je predsjednik i bez prebrojavanja glasačkih listića predatih putem pošte, koji su prevagnuli na prošlom drugom krugu glasanja, koji je poništio Ustavni sud.
Austrijanci su se, kako se čini, odlučili protiv Hofera, od kojeg je strepjela međunarodna zajednica, jer mu je pripisivano da će tražiti istupanje Austrije iz EU, i ujedno ojačati desnicu širom starog kontinenta.
NOVI PREDSJEDNIK PROFESOR I ISKUSNI POLITIČAR
Novi predsjednik Austrije Van der Belen političar je sa dugogodišnjim iskustvom koji je u toku kampanje obećao da će biti nadstranački šef države, iako je u trku ušao uz podršku stranke Zelenih.
Van der Belen, koji je rođen prije 72 godine u Beču, dete je majke Estonke i oca Rusa, a djetinjstvo je proveo u austrijskoj pokrajini Tirol.
Preci po ocu Aleksandera van der Belena su se preselili iz Holandije u Rusiju krajem 17. vijeka i od 18. vijeka su živeli u Pskovskoj guberniji.
Njegov otac se rodio u Pskovu, ali je nakon Oktobarske revolucije emigrirao u Estoniju, gdje se upoznao sa budućom majkom novog predsjednika, te se 1940. preselio u Austriju.
Van der Belen je kasno ušao u politiku, najprije je bio član Socijaldemokratske partije (SPO), ali je kasnije prešao u stranku Zelenih, čiji je bio poslanik od 1994.
Nije dugo trebalo da profesor privrede krene da se penje u hijerarhiji Zelenih i, zbog odlične retorike, garnirane humorom, uskoro postane i zvijezda te stranke, iako su njegovi stavovi po partijskoj bazi suviše ekonomsko-liberalni.
On je 1999. postao i lider Zelenih, a stranku, koju je vodio desetak godina.
Za njegovo vrijeme Zeleni su ređali izborne uspehe, a kada je 2008. lošije prošao na glasanju nego što je očekivao, predao je kormilo stranke Evi Glavišnig.
Van der Belen je oko sebe okupio značajna imena iz političkog i kulturnog života Austrije koja su podržala njegovu kandidaturu.
Svi koji se plaše uspona desnice podržavali su šarmantnog profesora, koji će nakon ove pobede biti jedan od najstarijih predjsednika.
TREĆA SREĆA
Na izborima 6,4 miliona građana imala je priliku da se odluči između kandidata desničarske Slobodarske partije (FPO) Norberta Hofera i kandidata podržanog od strane Zelenih Aleksandera van der Belena.
Glasanje se danas odvija uz stroža pravila, koja predviđaju da djeca ne mogu da, sa roditeljima, uđu na glasačko mjesto.
Takođe je zabranjeno i fotografisanje i snimanje prilikom glasanja na biračkom mjestu.
Današni izbori se odvijaju uz veliku međunarodnu pažnju, jer bi pobjeda kandidata desnice, kako pretpostavljaju eksperti, posle uspjeha Donalda Trampa u SAD, mogla podstaći jačanje desnice u drugim evropskim zemljama, te dovesti do pobeda desnice i evroskeptika na predstojećim izborima u državama, kao što je pre svega Francuska.
Takođe se, tokom kampanje, prikazivalo da bi Hofer kao predsednik mogao težiti ka istupanju Austrije iz EU, što je on negirao i objašnjavao da želi razvoj EU, ali ne u centralističku tvorevinu, već uniju zemalja članice sa većim ovlašćenjima za njene države.
Zbog toga se predizborna kampanja, ali i današnje glasanje sprovode u jednoj vrsti referendumske atmosfere.