Teoriju Alberta Ajnštajna da svjetlost putuje konstantnom brzinom u vakuumu doveli su u pitanje naučnici koji smatraju da je Ajnštajn možda pogriješio.
Oni smatraju da je svjetlost putovala mnogo brže prije Velikog praska.
Žoao Mageižo sa londonskog Imipirijal koledža i Niaješ Afšordi sa Univerziteta Vaterlo u Kanadi prvi put su predložili tu ideju 1990-tih.
Oni sada vjeruju da će njihova teorija moći da bude provjerena posmatranjem kosmičkog mikrotalasnog pozadinskog zračenja, koje predstavlja mapu najstarije svjetlosti u svemiru.
Naučnici su svoje pretpostavke iznijeli u publikaciji "Fizikal rivju".
Naučnici smatraju da je svjetlost putovala beskonačnom brzinom posle velikog praska, prije nego što je usporila do brzine koja je definisana kao brzina svjetlosti - 300.000 kilometara u sekundi.
Ova varijacija je neophodna da bi se objasnilo zašto svemir izgleda tako homogeno, a homogenost zahtjeva da svjetlost dopre do svakog djelića kosmosa kako bi izjednačila njegov izgled.
Nova teorija se zasniva na teoriji "inflacije", po kojoj je svemir u ranoj fazi bio mali prije iznenadne eksplozije.
Mageižo i Afšordi vjeruju da je brzina svjetlosti na početku bila mnogo veća, prije nego što je opala sa promenom gustine svemira.
"Teorija, koju smo prvi put predložili krajem 1990-tih, sada je sazrela - proizvela je provjerljivo predviđanje. Ako bi je posmatranja u bliskoj budućnosti potvrdila, to bi moglo da vodi ka promjeni Ajnštajnove teorije gravitacije", rekao je Mageižo.
Nova teorija biće provjerena u narednim godinama, tokom ispitivanja kosmičkog mikrotalasnog pozadinskog zračenja, odnosno mjerenjima u promjenama zračenja preostalog od Velikog praska.
Dejvida Marš iz Centra za teorijsku kosmologiju Univerziteta u Kembridžu nova teorija nije baš uvjerila.
Marš je rekao britanskom listu "Gardijan" da su predviđanja širenja svemira koja su razvili fizičar Stiven Hoking i drugi, prije više od 30 godina, veoma dobro prošla na testovima.