Ljudi su skloniji da propisno operu ruke sapunom poslije upotrebe toaleta ako misle da ih neko posmatra.
Međutim, ako ih niko ne gleda, ruke posle toaleta sapunom pere samo trećina muškaraca i dvije trećine žena, pokazala je jedna britanska studija.
Pranje ruku je najjeftiniji način da se spriječi bolest, poručuju britanski stručnjaci iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. Oni upozoravaju da bi redovnim korišćenjem sapuna godišnje moglo da se spriječi preko milion smrtnih slučajeva od bolesti na bazi dijareje, kao i brojne respiratorne infekcije, koje su najčešći uzrok smrti djece u zemljama u razvoju, prenio je Rojters.
Pranjem ruku moglo bi da se spriječi i širenje noro i rotavirusa, kao i bolničke zaraze teško izlječivim bakterijama MRSA i C-dificile. Pa ipak, mnogi ljudi nemaju tu naviku.
Britanski istraživači su tokom 32 dana proučavali ponašanje četvrt miliona ljudi koji su koristili toalete u servisnim stanicama na domaćim autoputevima. Upotreba sapuna je praćena senzorima. Ispostavilo se da poslije upotrebe toaleta sapun koristi samo 32 odsto muškaraca i 64 odsto žena.
Međutim, ruke su se češće prale sapunom kada su iznad ulaza u toalete postavljeni elektronski displeji s natpisima u rasponu od "Voda ne ubija bacile, to čini sapun" do "Ne budi prljavko koji izbjegava sapun".
Najuspješnije je djelovala poruka "Da li se osoba pored vas pere sapunom?", što je izgleda stvaralo utisak da neko posmatra šta se radi. Zbog nje je 12 odsto više muškaraca i 11 odsto više žena poseglo za sapunom.
Uočena je i razlika među polovima u reagovanju na elektronske natpise. Dok su žene spremnije reagovale i na jednostavno podsjećanje na zahtjeve higijene, dotle su muškarcima često bile potrebne "jače" poruke, tipa "Ne vuci klozet sa sobom - operi se sapunom" ili "Speri to sapunom ili ćeš ga kasnije pojesti".
(Tanjug)