Za Ukrajinu je danas na snagu stupio sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, ali i embargo zvanične Moskve na izvoz prehrambenih proizvoda.
Ova dva simultana događaja će navesti tu osiromašenu bivšu sovjetsku republiku da preispita svoj ekonomski model.
Sporazum o slobodnoj trgovini je dio šireg Sporazuma o pridruživanju sa EU, potpisanim krajem juna 2014. godine i glavni je uzrok drastičnog pogoršanja odnosa Ukrajine i Rusije, prenijela je agencija AFP.
Ukrajina, čije je tržište bilo tradicionalno orijentisano, moraće sada da se okrene prema evropskom tržištu i da poštuje njegova pravila.
"Sporazum o slobodnoj trgovini će doprinijeti modernizaciji i diversifikaciji ukrajinske privrede i stvoriće dodatne podsticaje za reforme", saopštila je juče Evropska komisija.
Put Ukrajine je, prema primjeni tog sporazuma, bio pun prepreka, pa je tako u novembru 2013. tadašnji predsjednik Viktor Janukovič, blizak zvaničnom Kremlju, odbacio sporazum o slobodnoj trgovini, što je rezultovalo protestima koji su doveli do njegovog svrgavanja sa vlasti, kao i oružanog konflikta na istoku Ukrajine, u kojem je poginulo više od 9.000 ljudi.
Plašeći se da bi zbog sporazuma Ukrajine sa EU rusko tržište moglo da bude preplavljeno evropskim proizvodima, Moskva je preduzela mjere odmazde, uključujući suspenziju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom i zabranu uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk je iznio procjenu da će mjere Moskve koštati njegovu zemlju ukupno 600 miliona dolara.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je u svom novogodišnjem obraćanju oštro kritikovao embargo Moskve, optužujući ruske vlasti da pokušavaju da "ekonomski udave" Ukrajinu.
"Moskva zatvara svoje tržište za ukrajinske proizvode, što je moćan ekonomski napad i još jedan dio šireg rata protiv nas", istakao je Porošenko.
Zvanični Kijev je obećao da će uzvratiti sopstvenim mjerama, pa se očekuje da će veoma skoro objaviti listu ruskih proizvoda čiji je uvoz zabranjen.
Ukrajina je u Rusiju uglavnom izvozila poljoprivredne proizvode, povrće, voće, mlečne proizvode i slatkiše, ali je u odnosu na 2011. robna razmena te dve zemlje pala za čitavih 70 odsto.