Kalifornijski genetičari su otkrili da je djelimični krivac za stvaranje zavisnosti od nikotina jedan molekul moždane mase.
Genetski obrađeni miševi bili su izloženi najmanjoj mogućoj količini nikotina, 50 puta manjoj od one koja inače kruži kroz krvotok tipičnog pušača. Jednom 'navučeni' na nikotin, miševi su počeli da pokazuju klasične znake zavisnostin od nikotina koji tjeraju pušače da udišu duvanski dim, saopštili su naučnici u časopisu "Sajens".
"Kad je o pušaču riječ, njegovo zadovoljstvo dolazi od jedva vidjlivog lučenja dopamina, moždane supstance zadužene za smirivanje, koju iz 'nornmale' pomjeri nikotin. I što pušač više 'dimi', to njegov organizam postaje tolerantniji prema nikotinu. A to, opet, znači da se bez 'fiksa' nikotinom pušač ne osjeća prijatno", tvrdi doktor Henri Lester, profesor biologije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju, jedan od desetorice istraživača.
Ova otkrića, ne samo da pružaju direktan dokaz kako nikotin stvara zavisnost, već otvaraju i pitanje genetske zavisnosti, tvrde istraživači sa medicinskog fakulteta u Ženevi koji su do sličnih rezultata došli sopstvenim eksperimentima i takođe ih objavili u istom broju časopisa.
Prema statistisci Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu svake godine umre više od četiri miliona osoba od bolesti koje su u vezi sa pušenjem.
Pokaže li se da su rezultati dobijeni istraživanjima na miševima primjenjivi na čovjeka, onda je otkrivena i specifična 'meta' koju treba napasti svim sredstvima i pronaći lijek koji će smanjiti fizičke i bihevioralne posledice zavisnosti od nikotina - smatraju stručnjaci.
Put ka lijeku
Ljudi postaju zavisni od nikotina kad se njegov molekul 'parkira' u ćelije nervnog receptora određenih za prihvat supstance pod imenom acetilholin. Kad nikotin popuni taj prostor, oslobađa se dopamin.
Moguće otkriće specifičnog mjesta za 'parkiranje' u kome nikotin može biti najštetniji, stvoriće uslove i da se pronađe lijek koji će popuniti to mjesto.
"Suština se nalazi u sposobnosti da se tačno odredi specifičan prostor, a kad se to ustanovi možete djelovati medikamentima pa čak liječiti i neželjene efekte" - uvjeren je neurolog Stiven Đui iz američke Nacionalne laboratorije Brukheven koji je istraživao mogućnost liječenja zavisnika od nikotina ljekovima protiv epilepsije.
Neurobiolog Danijel MekGihi sa Univerziteta u Čikagu, koji je istraživao različite receptore osjetljive na nikotin, nazvao je otkrića "fantastično urađenim poslom" ali je upozorio da "ne treba misliti da će se organizam tako lako predati i otresti pogubne zavisnosti od nikotina".
U zaključku opsežnog izvještaja u naučnici naglašavaju: "Nastojali smo da pokažemo kako nije za zavisnost od nikotina krivac samo neki određen molekul kao i da je dovoljan da se stvori sklonost ka zavisnosti. Kada nikotin aktivira određeni alfa receptor, ali ne i ostale, onda je dovoljno da se postignu neki od efekata povezanih sa zavisnošću"...
"Sada smo u stanju da krenemo u energičan 'lov' i na druge molekule koji doživljavaju promjene pod zavisnošsću od nikotina".
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)