Rusija pokreće najambiciozniji svemirski projekt od vremena Hladnog rata i svemirske trke.
Moskva je najavila gradnju novih raketa, novog svemirskog broda, nove lansirne rampe, pa čak i nove lansirne baze.
Do sada je Rusija, a tako je radio i bivši Sovjetski Savez, samo usavršavala i nadograđivala postojeća svemirska postrojenja i opremu. Tako je svemirska letjelica Sojuz, koja može da ponese tri člana posade, trenutno u petoj generaciji u 40 godina postojanja.
Međutim, s jakom podrškom Kremlja, ruska svemirska agencija Roskosmos planira da potpuno zamijeni postojeća postrojenja za lansiranja, rakete za lansiranje satelita, pa i sam Sojuz.
"Postsovjetska Rusija nikad nije imala tako veliki projekt", izjavio je na nedavnoj konferenciji za novinare šef programa ljudskih misija Roskosmosa Aleksej Krasnov.
Ruska svemirska agencija bi uskoro trebalo da objavi ime kompanije koja će dobiti 800 miliona rubalja (24 miliona dolara) vladinih sredstava za razvoj ljetelice od 20 tona koja će zameniti Sojuz. Prva misija nove ljetelice, kako je objavljeno na internetu, mogla bi se
očekivati 2018.
Nova ljetelica bi trebalo da nosi šest članova posade, dvostruko više od Sojuza. Biće višestruko "upotrebljiva", radni vijek bi joj bio 15 godina i za to vreme bi obavila deset misija.
Osnovna verzija letjelice, kako se planira, biće u stanju da samostalno kruži u orbiti oko Zemlje ili da se spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom. Čak bi mogla da popravlja i "hvata" oštećene satelite.
Nova verzija bi takođe trebalo da bude u stanju da dosegne lunarnu orbitu, a verovatno da ode i još dalje.
Konstruktorske karakteristike ove letjelice prilično liče na američki projekat Orion, koji je već u razvoju, pa su rusku letjelicu neki nazvali Orionski.
Administracija novog američkog predsjednika Baraka Obame podržala je planove NASA iz Bušove ere o povratku astronauta na Mjesec, a nova ruska letjelica bi trebalo da omogući i Moskvi da dosegne isti cilj.
Ruski planovi bi mogli da idu na ruku NASA koja se, zbog situacije koja podsjeća na svemirsku trku iz 1960-ih, nada da će Kongres, uprkos sadašnjoj krizi, velikodušnije investirati u svemirske projekte.
Nova ruska letjelica će dobro doći i drugim zemljama sa svemirskim programima. Nakon nesreće Kolumbije 2003. NASA je na nekoliko godina prizemljila preostale šatl brodove i Sojuz je ostao jedini "prevoz" za desezanje i snabdevanje Međunarodne svemirske stanice.
Nova ruska svemirska letjelica mogla bi da doprinese efikasnosti isigurnosti lunarnih misija Kine, Evrope i Japana, koje se očekuju 2020-ih.
U slučaju da Kremlj odluči da bude još velikodušniji, ruska svemirska agencija ima i gotov plan za izgradnju niskoorbitalne stanice koja bi bila "odskočna daska" za buduća istraživanja Mjeseca i Marsa.
"Imamo projekt niskoorbitalnog kompleksa koji bi mogao da služi kao temelj za sprovođenje lunarnog, a kasnije i Marsovog programa", rekao je Krasnov.
Prvi koraci prema slanju ljudi na Mars već se čine.
U ruskom svemirskom institutu u Moskvi nedavno su šestorica astronauta krenula na tromjesečnu simulaciju puta na Mars da bi ispitali kako će ljudi podnijeti dugu izolaciju u pravoj misiji na tu planetu.
Dobrovoljci, četvorica Rusa, po jedan Njemac i Francuz, zatvoreni su u tesni lavirint odeljaka imitacije svemirskog broda.
Eksperiment, koji zajednički vode Roskosmos i Evropska svemirska agencija, ima cilj da ispita kako će ljudi psihološki i fizički podnijeti dugo vrijeme u skučenom i zatvorenom prostoru.
Aleksej Krasnov kaže da se let na Mars najranije može očekivati 2030.
(Beta )