Novi generalni sekretar NATO je danski premijer Anders Fog Rasmusen, javile su svjetske agencije, a među prvima nacionalna TV Danske
Novi generalni sekretar NATO je danski premijer Anders Fog Rasmusen, javile su svjetske agencije, a među prvima nacionalna TV Danske.
Ovim izborom pao je kamen sa srca svim učesnicima "rođendanskog" samita NATO, koji se u Strazburu (Francuska) i Baden-Badenu (Njemačka) već drugi dan održava povodom 60 godina postojanja sjevernoatlantske alijanse.
Osim Rasmunsena kandidati za šefa NATO-a bili su i norveški ministar spoljnih poslova Jonas Gahr Stere i bivši britanski ministar odbrane Des Braun, dok se poljski šef diplomatije Radoslav Sikorski u subotu povukao iz trke.
Iako se očekivalo da će nasljednik Japa De Hop Shefera biti imenovan još na sinoćnoj svečanoj večeri u Badenu, to se nije dogodilo zbog upornog protivljenja Turske.
Glavna zamerka turskog premijera Tajipa Erdogana bilo je ponašanje Rasmunsena oko sporne karikature proroka Muhameda, koju su 2006. godine objavili danski mediji, što je tada izazvalo burnu reakciju islamskog svijeta. Turska je na kraju pristala da danski premijer preuzme dužnost, ali u vijesti o njegovom imenovanju nije precizirano šta je Erdogana nateralo da promijeni mišljenje.
Drugi dan rođendanskog slavlja počeo je tako što su šefovi država i vlada NATO zemalja, predvođeni njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, po veoma lijepom vremenu, prešli preko mosta na Rajni koji spaja dvije zemlje - Njemačku i Francusku.
Sa druge strane, na pješačkom mostu, simbolu spajanja Evrope, dočekao ih je francuski predsjednik Nikola Sarkozi, i poslije ceremonijalnog prijema i fotografisanja, delegacije su krenule ka Strazburu, gdje će biti radni dio samita.
Ipak, tu jutarnju idilu, osim žestokih demonstracija, uspio je da pokvari italijanski premijer Silvijo Berluskoni koji je iznervirao "domaćicu" Merkelovu nepoštovanjem protokola.
Kako tvrde italijanski mediji upravo "slučaj Rasmunsen" bio je uzrok tog skandala. Berluskoni je, nakon što je izašao iz automobila, umjesto da priđe Merkelovoj, kao domaćinu susreta, okrenuo leđa i nastavio da razgovara mobilnim telefonom. Taj telefonski razgovor je toliko potrajao da su nemački komentatori, šaleći se s kim bi to tako važnim mogao da priča, konstatovali - sa ženom, ali su komentarisali i da je to neodmjereno.
Kako je razgovor potrajao veoma dugo, Merkelova je pokazala vidno nezadovoljstvo, nakon čega je ušla u zgradu, ne sačekavši Berluskonija koji je nastavljao da razgovara.
ANSA javlja da je Berluskoni kao opravdanje naveo da je u tom trenutku pričao sa turskim premijerom Erdoganom i da je pokušao da odblokira trenutnu situaciju oko izbora Rasmunsena.
Osim izbora novog generalnog sekretara NATO, na ovom samitu glavne teme su i Avganistan i saradnja sa Rusijom, a biće riječi i o situaciji na Balkanu, narošito na Kosovu.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je u Strazburu, izjavio da je u Avganistanu "u igri dio slobode svijeta".
On je, zajedno sa Merkelovom, podržao američku strategiju da se u Avganistanu slomi pobuna talibana i prijetnje terorista Al-Kaide Americi i Evropi, uz jačanje vojske, policije i vlasti u Avganistanu.
Šefovi država i vlada NATO su nastavili raspravu o zahtjevu Amerike da se za bitku protiv Al-Kaide i talibana u Avganistanu obezbijedi puna saradnja susjednog Pakistana, gdje su uporišta islamskih terorista, kao i da se, uz američka vojna pojačanja, ubrza obuka avganistanske vojske i policije.
Obnova saradnje s Rusijom i novi strategijski koncept NATO su, takođe, ključne teme samita, a u zaključcima zasjedanja će biti data i ocjena razvoja situacije na Balkanu, posebno Kosovu.
O političkom i bezbjednosnom razvoju na Zapadnom Balkanu i delovanju Kfora na Kosovu su sinoć, na zasebnom sastanku, "uglavnom rutinski" razgovarali i šefovi diplomatija NATO, rekao je agenciji Beta jedan zvaničnik na zasjedanju.
Rumunski predsjednik Trajan Basesku je, dolazeći na samit NATO, zatražio da članice Atlantskog saveza zadrže neutralan stav prema statusu Kosova.
Španija, koja je odlučila da povuče vojnike iz Kfora, u petak je najavila da povlači i svoje policajce iz misije Euleks na Kosovu.
Izjave šefova država i vlada i tumačenja zvaničnika NATO ukazuju na to da bi evropske članice NATO mogle da udovolje zahtjevu Vašingtona da daju novac i u Avganistan upute instruktore za obuku tamošnje armije i policije.
Međutim, sve govori da Njemačka, Francuska i većina evropskih partnera ne žele da tamo šalju nove trupe, što je izgleda Vašington prihvatio.
"Rusija je veliki evropski partner s kojim NATO treba i želi da sarađuje na obostranu korist", bio je, kako je rekao Apaturaja, stav svih šefova država NATO.
Prema njegovim riječima, NATO će s Rusijom razgovarati i o onome oko čega nama saglasnosti, a to su, rečeno je na samitu, prije svega načelo da u 21. vijeku ne može biti sfere uticaja, kao i da se mora poštovati slobodna volje Gruzije da određuje sopstvenu budućnost.
(MONDO/agencije)