Prošao je rok koji je vlast u Kijevu dala proruskim demonstrantima na istoku zemlje da polože oružje i napuste zgrade.
Prošao je rok koji je vlast u Kijevu dala proruskim demonstrantima na istoku zemlje da polože oružje i napuste zgrade ili će se suočiti sa "opsežnom antiterorističkom operacijom". Bez rješenja u SB UN.
Savjet za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine je, zbog događaja na istoku zemlje, donio odluku o početku opsežne antiterorističke operacije, uz angažovanje Oružanih snaga, saopštio je predsjednik Vrhovne rade (skupštine) i vršilac dužnosti šefa države Aleksandar Turčinov.
Ukrajinska agencija UNN navodi da je Turčinov to rekao u obraćanju putem TV kanala Rada.
Ruska agencija RIA Novosti navodi da je Turčinov "iznio ultimatum pristalicama federalizacije" Ukrajine da do jutra (devet sati po lokalnom, osam po srednjeevropskom vremenu) napuste administrativne zgrade, koje su zauzeli na istoku zemlje.
"Svi koji nisu pucali u naše snage bezbjednosti, koji polože oružje i napuste administrativne zgrade do ponedjeljka ujutro, u potpisanom ukazu dao sam garancije da protiv njih neće biti primjenjene kazne za učinjena djela", rekao je Turčinov.
UNN prenosi izjavu Turčinova da se "agresor nije zaustavio i nastavlja sa organizovanjem nereda na istoku Ukrajine", gdje je, prema njegovim riječima, "vještački stvorena situacija sukoba sa ciljem slabljenja i uništenja same Ukrajine".
"Nećemo dati Rusiji da ponovi "krimski scenario" u istočnom regionu Ukrajine", rekao je on.
Turčinov nije isključio mogućnost održavanja referenduma na nacionalnom nivou o državnom ustrojstvu istovremeno sa predsjedničkim izborima raspisanim za 25. maj, izražavajući uvjerenje da će se ogromna većina izjasniti za jedinstvenu, unitarnu Ukrajinu.
"Nisam protiv održavanja tog referenduma. Ubijeđen sam da bi se na tom referendumu, o kom bi odluku mogao da donese parlament, ogromna većina Ukrajinaca izjasnila za nedjeljivu, nezavisnu, unitarnu Ukrajinu", rekao je Turčinov na sastanku sa predstavnicima vlade i šefovima poslaničkih grupa u skupštini, prenio je Ukrinform.
Prema njegovim riječima, problemi u istočnim regionima Ukrajine pojavili su se zbog "nesposobnosti da se odupre separatizmu" policije koja je formirana u vrijeme vladanja svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Itar-Tass navodi reči Turčinova da su vlasti u Kijevu "spremne da razmotre pitanje suštinskog proširenja ovlašćenja regiona i široke reforme lokalne samouprave".
Rok je prošao ali nema znakova da će se demonstranti u Slavjansku povinovati Kijevu, kažu očevici.
Dopisnik Rojtersa rekao je da se ruska zastava i jutros u 9.00 časova po lokalnom vremenu vijorila na zgradi policije, jednom od dva objekta koja su preuzeli separatisti, dok maskirana lica i dalje drže barikade od vreća sa pjeskom ispred ulaza.
Ispred se nalazi i kamion sa gumama koje se postavljene na vrhove barikada.
U gradu Gorlovka na istoku zemlje izbili su danas sukobi.
Više stotina proruskih demonstranata sukobilo se sa policijom u ovom gradu, objavio je sajt "Raša tudej" (Russia Today). Demonstranti su pokušali da istaknu rusku zastavu na ulazu u zgradu policije, na šta je policija odgovorila vatrom. Nije poznato da li je u tom incidentu neko povrijeđen.
ŠTA RADI DIREKTOR CIA U KIJEVU?
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov danas je rekao da Moskva želi od Vašingtona objašnjenje za izvještaje u ruskim medijima da je direktor CIA Džon Brenan posjetio Kijev tokom vikenda.
"Željeli bismo da shvatimo značenje izvještaja o hitnoj posjeti direktora CIA, gospodina Brenana, Kijevu", rekao je novinarima u Moskvi Lavrov, prenijela je agencija AFP.
"Do sada nismo dobili nikakvo objašnjenje koje bi bilo razumno", rekao je Lavrov.
CIA je u nedjelju demantovala optužbe svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da direktor te agencije Džon Brenan "vuče konce" u Ukrajini.
Portparol CIA Din Bojd je izjavio da su "tvrdnje da je direktor Brenan ohrabrio ukrajinske vlasti da izvedu taktičku operaciju u Ukrajini potpuno netačne". Bojd je dodao i da CIA ne komentariše "maršutu putovanja" direktora Brenana.
Janukovič je u nedjelju optužio CIA da stoji iza odluke vlasti u Kijevu da upotrebe oružane snage da bi savladali proruske demonstrante na istoku zemlje.
Obraćajući se novinarima u Rostovu-na-Donu, Janukovič je rekao da je Brenan posjetio Ukrajinu i da su vlasti u Kijevu, nakon susreta sa njim, naredile vojnu operaciju na istoku zemlje.
Brenan je "de fakto odobrio" upotrebu oružja i tako isprovocirao krvoproliće, kazao je Janukovič.
Janukovič je rekao da se Ukrajina nalazi na ivici građanskog rata i da dio odgovornosti za to leži na SAD.
BEZ RJEŠENJA U SAVETU BEZBEDNOSTI UN
Povodom eskalacije krize u Ukrajini sinoć je održan sastanak Savjeta bezbjednosti UN.
Na sastanku su, koji je održan na zahtjev Rusije, predstavnici zapadnih zemalja optuživali Rusiju za tenzije na istoku Ukrajine, a Moskva pozvala Kijev da "prestane da koristi silu protiv ukrajinskog naroda".
"Krv je već prolivena i treba spriječiti eskalaciju nasilja", rekao je ruski ambasador pri UN Vitali Čurkin.
On je apelovao na zapadne zemlje, prije svega SAD, da izvrše pritisak na vlasti Kijeva da "prestanu da upotrebljavaju silu protiv ukrajinskog naroda i da započnu dijalog".
"Zapad je taj koji će odlučiti da li građanski rat u Ukrajini može da se izbjegne", rekao je Čurkin. On je rekao da Zapad snosi 99 odsto odgovornosti za to šta se događa u Ukrajini.
Ni jedna članica Savjeta bezbjednosti nije podržala Rusiju. Najblaži i najkraći su bili govori predstavnika Kine i Ugande. Kineski predstavnik je izrazio žaljenje zbog situacije,nadu u političko rješenje i spremnost da u tome pomogne.
Vodeće zapadne zemlje su oštro optužile Rusiju, a za njenog predstavnika u SB Ćurkina rekle da iznosi neistinu i manipuliše propagandom iz Moskve.
Američka ambasadorka pri UN Samanta Pauer je, osuđujući "ruske dezinformacije i propagandu", optužila Moskvu za "stvaranje i orkestriranje nestabilnosti" na istoku Ukrajine.
Ona je navela da su nedavni događaji u toj oblasti "kopija taktike koje su ruske snage koristile u prvim fazama krize na Krimu".
"Znamo ko stoji iza toga: samo je Rusija sposobna za jednu takvu operaciju u tom regionu", podvukla je Pauer.
Britanski ambasador pri UN Mark Lajal Grant ocijenio je povodom sadašnje situacije u Ukrajini da je u pitanju "opasna eskalacija nasilja u situaciji koja je već rizična".
"Rusija se ponovo direktno miješa u unutrašnja pitanja Ukrajine, koristeći izgovore i vojnu silu", rekao je britanski predstavnik u UN, apelujući na Moskvu da povuče oko svojih 40.000 vojnika sa ukrajinsko-ruske granice.
Prema njegovim riječima, Rusija nastoji da nametne svoju volju narodu Ukrajine koristeći dezinformacije, zastrašivanja i agresiju, a to je "potpuno neprihvatljivo".
Francuski ambasador pri UN Žerar Aro je takođe istakao da scenario na istoku Ukrajine podsjeća na scenario na Krimu od prije mjesec dana.
On je izrazio nadu da će sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije, SAD i Evropske unije u Ženevi, povodom krize na istoku Ukrajine doprinijeti rješavanju situacije.
Čurkin je u vezi sa predstojećim sastankom, koji je zakazan za 17. april, upozorio je da bi moglo da do njega ne dođe ukoliko vojne operacije počnu na istoku Ukrajine.
Ukrajinski ambasador pri UN Juri Sergejev izjavio je pred Savjetom bezbjednosti UN da je njegova zemlja "suočena sa terorističkim napadom velikih razmjera iza koje stoji Rusija".
"Apelujemo na naše ruske partnere da odmah prestanu da krše suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine", podvukao je Sergejev.
(Tanjug)