Na Krimu se sutra održava referendum na kojem će stanovnici birati između pripajanja Rusiji i veće autonomije unutar Ukrajine.
Krajnje napeta atmosfera pošto Zapad referendum smatra nezakonitim i prijeti sankcijama Moskvi.
Na Krimu je počela s radom misija međunarodnih posmatrača, izjavio je koordinator misije, direktor Evropskog centra za geopolitičku analizu Mateuš Piskorski.Trideset posmatrača su iz Evropskog instituta za praćenje demokratije i izbora, čije je sjedište u Briselu - tu su predstavnici Poljske, Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Italije i Letonije, uključujući poslanike Evropskog parlamenta, članove nacionalnih parlamenata evropskih zemalja, vodeće evropske stručnjake za međunarodno pravo i poznate aktiviste za ljudska prava.
Posmatrači su planirali da obiđu sve regione na Krimu i utvrde da li su procedure za pripremu i održavanje referenduma u skladu sa ukrajinskim zakonom i međunarodnim standardima o organizovanju plebiscita, rekao je Piskorski, dodajući da među članovima misije ima ljudi sa bogatim iskustvom u praćenju izbora u Evropi i zemljama Zajednice Nezavisnih Država.
"Misija je došla na Krim na poziv krimske izborne komisije", kazao je Piskorski za Itar-Tass.
Misija će dati konačno mišljenje na osnovu praćenja rezultata izbora, dodao je on.
Premijer Krima Sergej Aksjonov pozvao je danas stanovništvo te autonomne republike da izađe sutra na referendum o statusu, slobodno bira "nezavisno od nacionalnosti i vjeroispovesti" i napravi izbor "kojim će se potomci ponositi".
"Ničeg se ne bojte. Vlada će učiniti sve da glasanje prođe spokojno, mirno i demokratski", rekao je on u televizijskom obraćanju, prenio je Itar-Tass. Ta ruska agencija prenijela je i izjave posmatrača koji su stigli uoči referenduma da je situacija mirna.
Koordinator misije međunarodnih posmatrača i direktor Evropskog centra za geopolitičke analize Mateuš Piskorski rekao je da je "stanje veoma mirno i nema nikakve napetosti".
Na ukrajinskom poluostrvu Krim sutra će biti održan referendum na kojem će stanovnici birati između pripajanja Rusiji i veće autonomije unutar Ukrajine, u krajnje napetoj atmosferi pošto Zapad referendum smatra nezakonitim i prijeti sankcijama Moskvi, za koju je glasanje potpuno legitimno. Zapad strahuje da bi to poluostrvo na Crnom moru, na kojem većinu stanovnika čine Rusi, moglo da se pripoji Rusiji.
U tom duhu, Njemačka je juče poručila da rezultati referenduma o otcjepljenju Krima i njegovom pripajanju Rusiji neće biti "relevantni".
Vodeći političari iz redova demohrišćana, kancelara Angele Merkel, koji se bave privredom, izjasnili su se protiv uvođenja ekonomskih sankcija Rusiji u rešenju ukrajinske krize, uz obrazloženje da bi to moglo, onda, da pogodi obe strane.
"Takve "kazne" bi bile potpuno neprilagođeni element u spoljnoj politici", rekao je danas predsjedavajući Odbora za privredu njemačkog Bundestaga Peter Ramzauer iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije magazinu Fokus, ocjenivši da bi sankcije zapada i protivmjere Moskve pogodile obe strane.
On je istakao da bi zato, što Kina neće učestvovati u tome, Rusiji ostati otvoreni putevi svjetske trgovine. Skeptično na sankcije prema Rusiji gledaju i u poslaničkom klubu demohrišćana u odboru za mala i srednja preduzeća koja zapravo angažuju 70 odsto zaposlenih u Njemačkoj.
"Oni koji bi mogli biti "nasamareni", bili bi opet mi, Nijemci"', rekao je predsjedavajući kluba Karsten Lineman i upozorio da je samo u Njemačkoj više od 200 000 radnih mjesta povezano i u zavisnosti od poslovanja sa Rusijom.
(MONDO/Agencije, Foto: Beta/AP, Vadim Ghirda)