U Harkovu u sukobu lokalnih aktivista i ekstremista iz zapadnog dijela zemlje, dvije osobe su poginule, javila je "Raša tudej."
Gradonačelnik Harkova potvrdio je da je dvoje ljudi ubijeno u pucnjavi i najmanje još dvoje je ranjeno, a policija je blokirala područje sukoba i sprema je da "zauzme" zgradu, gdje se, kako se vjeruje, nalazi oko 40 ekstremista, dodaje ruska agencija Itar-Tas s.
Predstavnik lokalnog pokreta protiv Majdanskih protesta naveo je da je do sukoba došlo u Rimarskaja ulici u centru Harkova i da su se građani suprotstavljali ekstremistima iz, vjerovatno, radikalne organizacije Desni sektor, čiji su pripadnici učestvovali i u sukobima sa policijom na Trgu Majdan u Kijevu.
Ruska agencija je navela da su ekstremisti pucali iz automatskih pušaka, sa prozora zgrade koja je sjedište Desnog sektora, i da su se čule eksplozije šok bombi i molotovljevih koktela koji se bacani sa drugog sprata zgrade.
Sukob je navodno počeo pošto su lokalni aktivisti samoodbrane, koji su patrolirali gradskim trgom, primijetili sumnjivi "folksvagenov" kombi i pokušali da ga zaustave, jer je takav kombi bio uključen u pucnjavi 8. marta, kada je jedan anti-majdanski aktivista ranjen.
Pošto je vozač odbio da se zaustavi, aktivisti su pojurili za kombijem koji se uputio do zgrade u ulici Rimarskaja, gdje se nalazi kancelarija Desnog sektora, i do pucnjave i sukoba je došlo kada su aktivisti pokušali da uđu u zgradu.
Desni sektor je radikalna organizacija čiji aktivisti su, navodno, učestvovali u sukobima sa policijom tokom antivladinih protesta u Kijevu, koji su počeli u novembru 2013. kada su vlasti odbile da potpišu sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom, zbog želje za "bližim vezama" sa Rusijom.
Međunarodni posmatrači počeli rad na Krimu
Na Krimu je počela s radom misija međunarodnih posmatrača, izjavio je koordinator misije, direktor Evropskog centra za geopolitičku analizu Mateuš Piskorski.
Trideset posmatrača su iz Evropskog instituta za praćenje demokratije i izbora, čije je sjedište u Briselu - tu su predstavnici Poljske, Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Italije i Letonije, uključujući poslanike Evropskog parlamenta, članove nacionalnih parlamenata evropskih zemalja, vodeće evropske stručnjake za međunarodno pravo i poznate aktiviste za ljudska prava.
Posmatrači su planirali da obiđu sve regione na Krimu i utvrde da li su procedure za pripremu i održavanje referenduma u skladu sa ukrajinskim zakonom i međunarodnim standardima o organizovanju plebiscita, rekao je Piskorski, dodajući da među članovima misije ima ljudi sa bogatim iskustvom u praćenju izbora u Evropi i zemljama Zajednice Nezavisnih Država.
"Misija je došla na Krim na poziv krimske izborne komisije", kazao je Piskorski za Itar-Tas s.
Misija će dati konačno mišljenje na osnovu praćenja rezultata izbora, dodao je on.
Krimski Vrhovni savjet (parlament) 6. marta je doneo odluku o pripajanju Krima Ruskoj Federaciji, a birači će se na referendumu 16. marta izjašnjavati da li žele pripajanje Rusiji ili podržavaju ustav iz 1992. i status Krima kao dijela Ukrajine.
(MONDO/agencije, Foto: Beta/AP Photo/Vadim Ghirda)