Doktorka Jasmina Kozarev, specijalista dermatologije i alergologije, objašnjava da se ekcem javlja u različitom intenzitetu.
U zimskom periodu mnogo ljudi pati od zategnute, suve, ispucale kože na licu, vratu, rukama i nogama, a posebnu neprijatnost izaziva svrab i pojava sitnih bolnih mehurića. U najvećem broju slučajeva riječ je o bezazlenim pojavama koje uz adekvatnu njegu, terapiju kože, brzo prolaze.
Hronična dermatoza, odnosno zapaljenje kože najčešće se pojavljuje u najranijem djetinjstvu. U narodu je poznata kao ekcem.
Sve više odojčadi ima problem sa kožom, odnosno ekcem se javlja kod 10 do 15 odsto odojčadi.
"Ekcem karakteriše pojava crvenila i ružičastih makulopapuloznih promjena na koži. Uočavaju se veći ili manji plikovi, koji izazivaju svrab i čiji je izgled dobar pokazatelj o kojoj se fazi ekcema radi. Promjene se javljaju na koži lica, tela i ekstremiteta. Može biti ružičast i vlažan u početku, a kasnije zadebljan, tvrdokoran i suv", objašnjava za "Glas javnsti" doktorka Kozarev.
Postoje dva glavna tipa ekcema - atopijski i kontaktni. Mnogo češći je atopijski ekcem. Uglavnom se razvija u detinjstvu, a ponekad odmah posle rođenja. Atopija je urođena sklonost prekomjernom reagovanju na alergene spoljašnje sredine. Najčešći alergeni su grinje, kućna prašina, perje i neki prehrambeni proizvodi.
Seboroični ekcem je najčešće lokalizovan na licu, vlasištu, prednjoj strani grudnog koša ili na leđima, na mestima sa najvećim brojem lojnih žlezda, a karakteriše ga intenzivno perutanje kože na nekada vrlo intenzivno ružičasto prebojenoj koži.
"Kod tek rođene bebe koža je najčešće normalna. Simptomi atopijskog ekcema javljaju se već u prvim mjesecima života, a kod većine mališana nestaju obično prije desete godine, najčešće oko četvrte godine života. Kod djece od dva do 12 mjeseci zahvata najčešće obraze, čelo, tijelo, šake, a kasnije se javlja na rukama, nogama, pregibnim jamama kolena i lakata. Ovakav tip ekcema se pojavljuje u nekim porodicama i mnogo je češći kod onih koji u porodici imaju neka druga alergijska oboljenja, kao što je astma, polenska groznica, alergijski bronhitis ili alergiju na ljekove", ističe doktorka Kozarev.
Za razliku od atopijskog ekcema, kontaktni češće muči odrasle, a javlja se kada osoba dođe u kontakt sa supstancama na koje postoji preosjetljivost, kao na primer hrom, kobalt, nikal, neki aditivi ili usled iritiranosti kože deterdžentima i sapunima.
"Kontaktni alergijski ekcem mogu da izazovu sapuni, deterdženti, omekšivači, odmašćivači, parfemi, farbe za kosu, dekorativna kozmetička sredstva i druge supstance koje su nalaze u domaćinstvu", kaže doktorka Kozarev.
(MONDO)