Linkoln je zauzeo neko od tri najviša mjesta u svih 10 kategorija prema kojima su ocjenjivani predsjednici SAD do 2008. godine.
Nekoliko dana nakon proslave 200. godišnjice rođenja predsednika SAD iz 19. vijeka Abrahama Linkolna, 65 istoričara ga je u anketi rangiralo kao najboljeg američkog predsjednika.
Prema anketi koju je sprovela kablovska televizija Si-Spen (C-SPAN), prethodni predsednik Džordž Buš koji je prošlog
mjeseca napustio Bijelu kuću, zauzeo je 36. mesto od 42 američka predsednika.
Buš je najmanje poena dobio u kategorijama međunarodni odnosi zauzevši 41. mjesto, i ekonomskom upravljanju gdje je rangiran kao 40. Najbolje, na 24. mjestu, plasiran je u kategoriju stremljenja jednakoj pravdi za sve, dok je 25. mjesto je zauzeo u kategorijama liderstvo u krizi i ponuđenu viziju i program.
U odnosu na prethodnu anketu Si-Spena srovedenu 2000. godine, bivši predsjednik Bil Klinton popeo se za šest mesta, sa 21. na 15.
Drugi nedavni predsjednici su takođe zauzeli bolje pozicije: Ronald Regan se popeo sa 11. na 10, stariji Džordž Buš sa 20. na 18, dok je Džimi Karter pao sa 22. na 25. mjesto.
Ove promjene na listi pokazuju da na reputaciju predsjednika utiču aktuelne brige, rekla je savjetnica i učesnica u istraživanju Edna Medford.
Posle Linkolna, istoričari su kao najbolje rangirali Džordža Vašingtona, Frenklin Ruzvelta, Teodora Ruzvelta i Harija Trumana. Istih pet su zauzeli i najviša mjesta u istraživanju 2000. godine, premda su Vašington i Frenklin Ruzvelt zamenili mjesta ove godine.
Iza njih su Džon Kened i Tomas Džeferson.
Najgore su prošli Džejms Bjukenen, Endru Džonson, Frenklin Pirs, Vilijem Henri Harison i Voren Harding.
U istraživanju sprovedenom u decembru i januaru, učesnici su rangirali predsjednike po skali od jedan - "neeifikasan", do 10 "veoma efikasan", a među kategoriajma su bili i kvaliteti poput odnos s Kongresom, administrativne sposobnosti, moć javnog ubjeđivanja, moralni autoritet i postignuća u okviru datog vremena.
(Beta-AP)