Pokrenut projekat "Budućnost Vavilona", uz pomoć međunarodne neprofitne organizacije za zaštitu spomenika i američke ambasade u Bagdadu
Vjekovima haranom, a u novijoj istoriji naročito oštećenom drevnom mesopotamskom gradu Vavilonu, konačno predstoji zaslužena, svijetla budućnost - pod uslovom da u potpunosti bude sproveden planirani projekat njegove obnove.
Irački zvaničnici se nadaju da će stari sjaj biti uskoro vraćen Vavilonu, gradu koji po istorijskom značaju spada u rang egipatskih piramida. Vavilon je smješten 90 kilometara južno od Bagdada, u iračkoj oblasti koju istoričari nazivaju kolijevkom civilizacije.
U okviru projekta "Budućnost Vavilona", pokrenutog prošlog mjeseca uz pomoć stručnjaka iz međunarodne neprofitne organizacije za zaštitu spomenika (WMF) i američke ambasade u Bagdadu, trebalo bi da se detaljno analizira sadašnje stranje ovog lokaliteta i sačini idejni projekat za njegovo očuvanje, proučavanje i razvoj turizma.
Na taj način bi Irak u budućosti mogao da ostvaruje prihode, a glavna turistička atrakcija bi mogao da bude upravo Vavilon, ali i mjesta kao što su močvare u južnom dijelu zemlje koje su, kako se vjeruje, mesto gde se nalazio biblijski Rajski vrt.
Prema riječima šefa tima iračke vlade zaduženog za obnovu Vavilona Mariama Omrana Muse, realizacija plana zavisi na prvom mjestu od novčanih sredstava, te se zbog toga ne zna koliko bi ona zapravo mogla da potraje.
Američka ambasada u Bagdadu je za ovaj projekat već izdvojila 700.000 dolara.
Međutim, ostvarenje ovog ambicioznog plana jednako zavisi i od napretka u postizanju bezbjednosti u ovoj ratom razorenoj državi.
Evropske imperijalne sile su već odavno pokrale ono najbolje iz Vavilona, te se tako 47 metara visoka veličanstvena Kapija boginje Ištar iz VI vijeka prije nove ere, kapija glavnog ulaza u Vavilon, nalazi u muzeju Pergamon u Berlinu još od Prvog svetskog rata.
Vavilon je naročito razoren tokom i u periodu posle američke invazije na Irak 2003. godine, kada su pljačkaši svoj plijen pronalazili i na drugim iračkim lokalitetim.
Američkim vojnicima je Vavilon bio baza pet mjeseci do dolaska poljske divizije koja ga je napustila 2005. godine. I američka i saveznička vojska je parkirala tenkove na ovom lokalitetu, a zemlju bogatu drevnim fragmentima koristila da napuni vreće s pijeskom.
Prema jednom izveštaju Britanskog muzeja, američi i poljski vojnici su, pored toga, vozilima razorili 2.600 godina stare pločnike, kopali kanale za skladištenje gasa pored vavilonskog pozorišta, a urušili su i zidove jer su na njih slijetali helikopterima.
Jedno od čuda antičkog svijeta i prema predanju mjesto na kojem su se nalazili raskošni Viseći vrtovi koje je kralj Nabukodonosor II izgradio po želji svoje supruge, sada nije ni nalik slici koju vezujemo za Vavilon.
Sadam Husein je, pak, izgradio kičastu palatu, napravio vještačko jezero i "restaurirao" neke djelove lokaliteta postavljajući cigle koje nose njegovo ime. Tako je "obnovio" i čuveni zidovima omeđani put kojim su povorke prolazile kroz Kapiju boginje Ištar, te sada mural kralja Nabukodonosora na jednom njegovom zidu u plavoj i zlatnoj boji podseća na Sadama, dok drugi zid "krasi" neukusno naslikan lav.
Međutim, izmjene koje je unio svrgnuti predsjednik Iraka bi, možda, trebalo da se zadrže, budući da, kao i ostale izmjene koje su vijekovima unošene, predstavljaju, prema riječima jednog od vodećih iračkih stručnjaka, "dio života Vavilona".
Neosporno je da bi ovaj drevni grad koji svedoči o jednom dobu i mjestu koje je izrodilo takve prekretnice u civilizaciji kao što su poljoprivreda, pismo, kodifikovan zakon i točak, svakako trebalo očuvati i tako potvrditi činjenicu da naše shvatanje savremene civilizacije umnogome potiče iz ove bogate kulture.
(MONDO)