Čovjek sve više postaje "sjedeća vrsta" što je uticalo na porast oboljevanja, prije svega srca i krvotoka, zglobova, šećerne bolesti i gojaznosti.
Ljudi koji se slabo kreću brže stare. Proučavajući blizance naučnici su utvrdili da je onaj koji je fizički aktivniji, istovremeno biološki mlađi. Otkriveno je da se ključni djelovi molekula DNK neaktivnih osoba brže skraćuju što rezultira bržim starenjem ćelija.
Istraživanje je sproveo naučni tim King koledžu u Londonu, a proučavanjem je bilo obuhvaćeno 2.400 blizanaca.
Rezultati studije nisu iznenađujući. Danas i laici znaju koliko je fizička aktivnost značajna, ali uprkos tome 60 do 85 odsto stanovništva svijeta to ne uvažava. Bar ne u dovoljnoj mjeri da bi to koristilo njihovom zdravlju.
Posljednjih decenija mnogo se govori o fizičkoj aktivnosti jer se ljudi zbog velikih promjena u načinu života sve manje kreću. Čovjek sve više postaje "sjedeća vrsta" što je uticalo na porast oboljevanja, prije svega srca i krvotoka, zglobova, šećerne bolesti i gojaznosti.
Iako je i umjerena, ali redovna fizička aktivnost vrlo važna za čovjekovo zdravlje, većina to zanemaruje. U Svjetskoj kardiološkoj federaciji procjenjuju da čak i da 30 odsto djece u svijetu nije dovoljno aktivno.
U Sjedinjenim Američkim Državama je oko 40 odsto odraslih fizički neaktivno, a oko 50 odsto mladih u dobu od 12 do 21 godine ne bavi se redovno nekom intenzivnijom tjelesnom aktivnošću.
Istraživanje sprovedeno u 15 evropskih zemalja da bi se utvrdilo u kojoj je mjeri raširen "sjedeći" način života, pokazalo je da se procenat fizički neaktivnih ljudi kreće od 43 u Švedskoj do 87 odsto u Portugalu.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je situacija slična i u "ostatku" svijeta, pa ne iznenađuje što od zdravstvenih problema povezanih s fizičkom neaktivnošću svake godine umre oko dva miliona ljudi.
Zdravstveni stručnjaci to smatraju alarmantnim. Zato su brojne državne ustanove u čitavom svijetu pokrenule razne programe kako bi građanima ukazale na važnost umjerene tjelesne aktivnosti.
Australija, Japan i SAD se nadaju da će do 2010. njihovi građani biti 10 odsto fizički aktivniji. Škotska je postavila cilj da se do 2020. čak 50 odsto odraslih redovno bavi nekim oblikom fizičke aktivnosti.
U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije navodi se da su Meksiko, Brazil, Jamajka, Novi Zeland, Finska, Ruska Federacija, Maroko, Vijetnam, Južnoafrička Republika i Slovenija pokrenuli slične programe.
Međutim, uprkos angažovanju državnih i zdravstvenih organizacija, najveća odgovornost za zdravlje ipak leži na svakom pojedincu posebno.
Svako, kažu stručnjaci, sam mora da se zapita: Jesam li dovoljno fizički aktivan? Vježbam li dovoljno? Ako je odgovor na ova pitanja negativan, šta mogu da preduzmem da to promijenim?
Ljekari podsjećaju da je recimo za održavanje gipkosti zglobova dovoljno i samo 15 minuta fizičke aktivnosti dnevno.
(Beta )