U telefonskom razgovoru za novinsku agenciju ČTK Kundera je ocijenio kao laž tvrdnje koje je objavio česki Institut za studije totalitarnih režima
Najveći živi češki pisac, Milan Kundera demantovao je tvrdnje češkog Instituta za studije totalitarnih režima, da je u mladosti prijavljivao protivnike komunističkog režima tajnoj policiji. Institut je otkrio i da je jedan od agenata čehoslovačke vlade u egzilu, koga je slavni pisac odao, za dlaku izbjegao smrtnu kaznu.
U telefonskom razgovoru za češku novinsku agenciju ČTK Kundera je ocijenio kao laž te tvrdnje koje je, zajedno se dijelom originalnih dokumenata iz spisa StB, danas na svom zvaničnom sajtu objavio česki Institut za studije totalitarnih režima.
"Potpuno sam zatečen nečim što nisam očekivao, o čemu do juče nisam znao, što se nije desilo. Tog čovjeka uopšte nisam poznavao", kazao je ČTK Kundera i tvrdnje Instituta označio za "atentat na autora", a to da se njegovo ime našlo u izvještaju oficira StB kao denuncijanta po Kunderinim riječima je zagonetka.
Rekonstrukciju te tamne mrlje u biografiji Kundere, koji je 1950. godine kada se slučaj odigrao bio vatreni mladi komunista, a tek kasnije se s režimom i komunističkom ideologijom razišao da bi mu 1979. godine bilo oduzeto državljanstvo i završio u egzilu u Parizu, objavljuje češki nedjeljnik "Respekt" u današnjem broju.
Milan Kundera odao je totalitarnoj državnoj bezbjednosti marta 1950. godine da je drug njegove poznanice iz studentskog doma, Miroslav Dvoržaček, pilot koji je pobjegao pred komunistima na Zapad, u stvari agent čehoslovačke vlade u egzilu.
Dvoržaček je uhapšen, za dlaku je izbjegao smrtnu kaznu koja je u to vrijeme slijedila špijunima koji su radili za Zapad i osuđen je na 22 godine zatvora, tvrdi Adam Hradilek iz Instituta koji je nekoliko mjeseci razmotavao zamršeni slučaj na osnovu do sada nepoznatih dokumenata iz arhiva čehoslovačke StB.
Dvoržaček je 14 godina proveo na prinudnom radu u rudnicima uranijuma u Jahomivu, mjestu zbog strašnih uslova i rizika za zdravlje rezervisanom za političke zatvorenike.
Danas živi u Švedskoj, a sve vrijeme je vjerovao da ga je odala njegova i Kunderina zajednička drugarica koju je tada tajno posjetio u studentskom domu.
U Češkoj je ta vest izazvala prvorazrednu senzaciju, jer do sada na Kunderu nije pala sijenka sumnje da bi mogao da cinkari protivnike režima i disidente, bez obzira što je poznata njegova komunistička prošlost.
Ta tema, kao i moć i način na koji totalitarni režimi manipulišu običnim čovjekom provlači se kroz njegovo djelo, a češka literarna kritika vjeruje da će ta davna afera na novi način osvetliti tumačenja cijelog Kunderinog literarnog opusa.
Milan Kundera nije odgovorio na molbe čeških medija da komentariše tu navodnu tamnu epizodu iz svog života, budući da češkim novinarima ne daje intervjue a u domovinu posle plišane revolucije dolazi samo inkognito.
(Beta/MONDO)