Tribunal je krajem avgusta, optužio Florens Artman koja je bila predstavnica za štampu bivše glavne tužiteljke Karle Del Ponte, za nepoštovanje suda
Prvo pojavljivanje pred Tribunalom u Hagu Florans Artman, optužene za nepoštovanje
suda, prvobitno zakazano za 15. septembar, odloženo je u srijedu za 13. oktobar, kada bi ona trebalo da se izjasni o krivici.
Razlog za odlaganje je, kako se navodi u odluci sudskog vijeća, to što Artman nije mogla da dođe u Sud polovinom septembra zbog obaveza u Organizaciji za evropsku bezbijednost i saradnju (OEBS).
Tribunal je krajem avgusta, optužio Florens Artman koja je bila predstavnica za štampu bivše glavne tužiteljke Karle Del Ponte, za nepoštovanje suda. Ona je u svojoj knjizi objavila odluke koju su sudije tokom suđenja Slobodanu Miloševiću donijele iza
zatvorenih vrata.
Te povjerljive odluke Žalbenog vijeća Tribunala ticale su se zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ tokom rata u BiH, za koje Artman tvrdi da sadrže ključne dokaze o umiješanosti Beograda u genocid u Srebrenici.
U knjizi "Mir i kazna" i članku pod naslovom "Prikriveni ključni dokazi o genocidu", koji je objavio Bosanski institut, Artman je tvrdila da su 2005. i 2006. godine Sudsko i Žalbeno vijeće Tribunala u postupku protiv Miloševića pogriješili kada su odobrili zahtjev Beograda da zapisnici VSO na suđenju budu korišćeni u redigovanoj verziji zbog zaštite nacionalnih interesa SRJ.
Zvanični Beograd je, kako ona kaže, kasnije to iskoristio da spriječi upotrebu zapisnika u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog navodnog genocida.
U knjizi "Mir i kazna" Artman - napominjući da su "povjerljive" - citira dvije odluke kojim je Apelaciono vijeće Tribunala - na čelu sa Faustom Pokarom koji je i predsjednik Suda - odbilo da na zahtjev Tužilaštva skine oznaku povjerljivosti sa djelova zapisnika VSO.
"Pet sudija Apelacionog vijeća tako su postali dobrovoljni saučesnici manipulacije koju organizuju vlasti u Beogradu s jedinim ciljem da podstaknu jedno drugo pravosudno tijelo, Međunarodni sud pravde, da počini istu sudsku pogrešku, jer nema pristupa dokumentima", piše u knjizi Artman.
Ona sugeriše da zahvaljujući tim odlukama Žalbenog vijeća Tribunala "informacije o direktnoj umiješanosti Srbije u rat u Bosni i pokolje u Srebrenici ostaju nedostupne Međunarodnom sudu pravde i javnosti".
Međunarodni sud pravde je u presudi, izrečenoj u februaru 2006, SRJ proglasio odgovornom što nije spriječila genocid u Srebrenici, ali ne i za sam genocid.
"Tužilaštvo nije u mogućnosti iznijeti taj skandal u javnost zato što su sudije svaku svoju odluku označili povjerljivom", piše Artmanova.
Sud u Hagu tereti Artman za "svjesno i namjerno objavljivanje informacija uz kršenje naređenja sudskog vijeća".
Artman je, kako piše u nalogu sudskog vijeća, bila autor teksta, "objavljenog 2007. i 2008.", u kojem je "objelodanjena informacija u vezi sa povjerljivom odlukom žalbenog vijeća Tribunala u postupku protiv Slobodana Miloševića".
"Florans Artman znala je da je ta informacija povjerljiva u vrijeme objavljivanja, kao i da je odluka iz koje je informacija potekla bila zavedena pod pečatom. Znala je, stoga, da njenim objavljivanjem objelodanjuje povjerljivu informaciju javnosti", piše u nalogu sudskog vijeća.
Artman je od 1999. do 2006. bila predstavnica glavne tužiteljke Karle Del Ponte.
Za nepoštovanje suda, zaprijećena je kazna do sedam godina zatvora, novčana globa do 100.000 eura ili obije.
(Beta)