U napadima gruzijskih snaga na Južnu Osetiju od 8. avgusta poginulo je 1.492 stanovnika te otcijepljene gruzijske autonomne oblasti.
U napadima gruzijskih snaga na Južnu Osetiju od 8. avgusta poginulo je 1.492 stanovnika te otcijepljene gruzijske autonomne oblasti, izjavila je predstavnica vlasti u Ćinvaliju Irina Gaglojeva. Prema njenim riječima, broj poginulih odnosi se na glavni grad Južne Osetije i predgrađa.
Gaglojeva je, istovremeno, ruskoj agenciji RIA Novosti rekla da je gruzijska vojska zarobila najmanje 170 stanovnika Južne Osetije, za koje je rekla da su civili.
Federalna migraciona služba Rusije u sredu je saopštila da je registrovala da je do sada teritoriju Južne Osetije tokom sukoba napustilo 37.832 stanovnika.
Istovremeno, počeo i je i proces povratka, pa se od 12. avgusta, kada su okončani žestoki sukobi sa gruzijskim snagama, u Južnu Osetiju vratilo 17.000 ljudi u mjesta stalnog boravka. Prema izvještaju agencije Itar-Tass za proteklih 24 sata u glavni grad Ćinvali vratilo se 700 izbeglih.
Zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije Anatolij Nogovicin je saopštio u srijedu konačne gubitke ruske strane i naveo da su u zoni konflikta Oružane snage Rusije izgubile 64 vojnika, da su 323 ranjena, a da nema nestalih.
Broj ubijenih je smanjen za 10 u odnosu na ranija saopštenja, jer je naknadno precizirano faktičko stanje, naveo je on.
Nogovicin je saopštio da su četiri ruska aviona - tri "suhoja-25" i izviđački "tupoljev-22" bila oborena sistemom protivvazdušne odbrane "Buk-M1" iz oblasti Gorija, koje je Gruziji isporučila Ukrajina.
On je rekao da ruska vojska nastavlja sa povlačenjem iz djelova koje je privremeno zauzimala u Gruziji i istovremeno optužio Gruziju da vrši pregrupisavanje snaga i obnavljanje borbene gotovosti.
Prema njegovim riječima, u zoni južnoosetijskog konflikta ruski vojnici su u utorak uveče oborili još jednu gruzijsku bespilotnu letjelicu u izviđačkoj akciji.
"Sudeći po svemu, gruzijsko rukovodstvo još nije odustalo od svojih agresivnih zamisli", rekao je Nogovicin na redovnom brifingu u Moskvi.
Ruski general je naveo da će uz administrativnu granicu Južne Osetije i Gruzije biti formirana zona bezbjednosti sa dvije linije od po ukupno 18 punktova, između kojih će biti tampon-zona.
Na prvoj liniji na osam punktova biće razmještena 272 ruska mirovnjaka, a na ostalih 10 uz administrativnu granicu 180 mirovnjaka, rekao je Nogovicin, dodajući da gruzijski grad Gori neće ulaziti u zonu bezbjednosti.
Ruska vojska će "pažljivo pratiti situaciju", rekao je ruski general i dodao da će u slučaju neophodnosti vojska predlagati političkom rukovodstvu mere za neutralizaciju potencijalne prijetnje.
Ruska vojska će, takođe, insistirati da se u oblastima konflikta u Abhaziji i Južnoj Osetiji stvori zona zabrane leta za gruzijsku avijaciju, u kojem niko osim mirovnjaka ne smije da leti, naveo je Nogovicin.
Rusija opet odbila rezoluciju SB UN o Gruziji
Ambasador Rusije u Ujedinjenim nacijama Vitalij Čurkin izjavio je u utorak uveče da Rusija ne može da podrži francuski nacrt rezolucije, u kome se traži hitno povlačenje ruske vojske iz Gruzije.
Čurkin je na zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN rekao da rezolucija treba da uključuje i podrži mirovni plan od šest tačaka francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, koji su potpisale i Gruzija i Rusija, prenio je Rojters. Kako u francuskom nacrtu teksta to nije slučaj, "Ruska Federacija ne može da ga podrži", rekao je ruski ambasador u UN.
Savjet bezbjednosti UN sastao se u utorak kasno uveče da bi razgovarao o francuskom nacrtu rezolucije o Gruziji, u kome se Rusija poziva da se odmah povuče na linije koje je držala prije nedavnog sukoba.
Zasedanje Savjeta bezbjednosti je završeno bez pokušaja da se rezolucija stavi na glasanje, a francuski i drugi zapadni zvaničnici su izbegli da kažu da li će to učiniti, naveo je Rojters, napomenuvši da bi taj potez svakako izazvao ruski veto.
U nacrtu se govori o "teritorijalnom integritetu Gruzije u okviru njenih međunarodno priznatih granica", što je koncept za koji Rusija kaže da je sada zastareo jer dva gruzijska separatistička regiona, Južna Osetija i Gruzija, odbijaju da budu reintegrisani u Guziju.
Francuskim nacrtom rezolucije zamenjen je duži tekst o kome se nekoliko dana pregovoralo sa Rusijom.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je izjavio u utorak da Moskva želi da rezolucija uključuje mirovnog plana od šest tačaka.
Američki i francuski izaslanici rekli su reporetrima da su prvobitnu rezoluciju zamijenili novom, mnogo kraćom zato što Rusija nije primijenila mirovni plan koji je potpisala.
SAD sad kritikuju i Gruziju
SAD su optužile Rusiju da u sukobu s Gruzijom uzima civile za mete, ali su kritikovale i Gruziju zbog toga što nije poslušala njihovo upozorenje da ne ulazi u vojni sukob s Rusijom.
Američki državni sekretar Kondoliza Rajs izjavila je u intervjuu televizijskoj mreži Si-Bi-Es (CBS), da je Moskva upotrebila prekomernu silu protiv mnogo manjeg susjeda, prenio je Rojters.
Rusija je, prema njenim riječima, odgovorna za "masovna razaranja civilnih infrastruktura, upotrebu municije koja ne bi smjela da se koristi protiv civila, maltretiranje običnih ljudi na autoputevima, zatvaranje luke Poti, što utiče na okolne zemlje." "Oni namjeravaju da uguše Gruziju i njenu ekonomiju", rekla je Rajsova. "Mislim da to nije dobra slika za ruske strateške ciljeve."
Diplomata Metju Brajza, koga je Stejt department uputio u Gruziju odmah po izbijanju sukoba, kritikovao je, međutim, Gruziju zbog toga što nije poslušala savjet Vašingtona da ne ulazi u oružani sukob sa Rusijom, koja je 30 puta veća i neuporedivo vojno moćnija.
"Naša poruka gruzijskim kolegama bila je jasna: 'Izbjegnite po svaku cijenu direktan vojni sukob sa Rusijom. Ne možete da pobijedite. To je, jednostavno, nemoguće'", rekao je Brajza. "Čak i ako biste, kojim čudom, uspjeli da zaustavite tenkove, pešadiju i mehanizovanu pješadiju, koja se veoma brzo kreće, na kraju biste morali da se suočite s vazdušnom silom. Što se i desilo", rekao je američki diplomata.
Pod sumnjom za špijunažu uhapšen oficir Gruzin
Viši oficir ruske vojske, Gruzin po nacionalnosti, uhapšen je u južnoj ruskoj Pokrajini Stavropolj pod sumnjom za špijunažu u korist Gruzije, saopštila je Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB).
Prema informaciji FSB, Mihaila Hačidzea vrbovala je Gruzija krajem 2007, a on se služeći u jednoj od jedinica Sjevernokavkaskog vojnog okruga po zadatku gruzijske obavještajne službe bavio prikupljanjem povjerljivih podataka o ruskim oružanim snagama i borbenoj gotovosti jedinica.
Protiv Hačidzea je podignuta optužnica za izdaju države, za koju je zaprijećena maksimalna kazna do 20 godina zatvora. Tokom istrage, navodi FSB, prikupljeni su neoborivi dokazi za njegovu krivicu.
(Tanjug/MONDO)