Predstavnik Rusije pri NATO Dmitrij Rogozin tvrdi da je povlačenje ruskih snaga sa teritorije Gruzije počelo, gruzijske vlasti tvrde da to nije tačno.
I pored potpisanog mirovnog sporazuma između Rusije i Gruzije, koji podrazumijeva povlačenje vojnih snaga iz zone sukoba i dalje stižu različite informacije o tome da li se ova tačka sporazuma i sprovodi.
I iako predstavnik Rusije pri NATO Dmitrij Rogozin tvrdi da je povlačenje ruskih snaga sa teritorije Gruzije počelo, gruzijske vlasti tvrde da to nije tačno.
Istovremeno u generalštabu ruske vojske tvrde da Gruzijska vojska ne povlači svoju vojsku na položaje predviđene sporazumom o primirju.
Zamjenik načelnika Generalštaba ruske vojske Aleksandar Nogovicin je rekao da takvo ponašanje Gruzije "ozbiljno komplikuje situaciju i šteti procesu povlačenja" ruskih snaga koje su započele pokrete sa područja sukoba.
Kako je javio dopisnik Rojtersa, ruski vojnici, tenkovi i oklopna oružja počeli su da se povlače iz gruzijskog grada Gori, uputivši se u pravcu Južne Osetije.
Nogovicin je rekao i da ruska vojska posjeduje informacije da bi krajem avgusta američki, kanadski i poljski brodovi trebalo da uđu u Crno more, na koje izlazi Gruzija.
On je negirao navode zapadnih medija da Moskva planira da opremi svoje vojne brodove u Baltičkom moru nuklearnim oružjem.
Situaciju je dodatno iskomplikovala informacija koja je došla iz Tbilisija da su ruske snage ušle u civilni dio luke Poti na Crnom moru i da su privele 20 gruzijskih policajaca. "Ušli su u civilnu luku i sve izbacili napolje. Uhapsili su osobe zadužene za bezbjednost luke, 20 policajaca", rekao je portparol ministarstva unutrašnjih poslova Gruzije Šota Utiašvili.
Ruski Generalštab to nije demantovao već je saopštio da je ruska vojska uhapsila "20 teško naoružanih" Gruzina u Potiju. Kako se navodi, oni su bili u vozilima tipa "hamer" i djelovalo je da predstavljaju opasnost za bezbjednost.
Ruske snage su prethodno ušle u vojni dio luke u Potiju i, kako javlja agencija Rojters, i dalje drže pozicije duboko u gruzijskoj teritoriji.
U međuvremenu, Gruzija i Rusija su u utorak, kod sela Igoeti nedaleko od administrativne granice Gruzije i Južne Osetije, 45 kilometara od Tbilisija, razmijenile zarobljene tokom oružanih sukoba između gruzijskih snaga, s jedne, i južnoosetijske vojske i ruskih mirovnjaka pojačanih ruskom vojskom, s druge strane.
Prema riječima sekretara Savjeta za bezbjednost Gruzije Kaha Lomaje, Rusiji su predata petorica zarobljenih vojnika a ruska strana je predala zarobljenih 13 gruzijskih vojnika i dvoje civila. Procedura razmjene obavljena je u prisustvu predstavnika Crvenog krsta i ambasadora Francuske u Gruziji Erika Furnijea.
Pomoćnik komandanta kopnene vojske Rusije Igor Konašenkov izjavio je da su među razmijenjenim vojnicima i dvojica ruskih pilota čiji su avioni oboreni tokom sukoba iznad regiona gruzijskog grada Gori.
Oba pilota su se pri obaranju katapultirala, a do danas su bili na liječenju u bolnici u Tbilisiju. Oni su novinarima rekli da nemaju primjedbe na uslove njihovog privođenja i liječenja, prenio je Itar-Tass.
Agencije primjećuju da nije jasno koliko zarobljenika imaju obije strane. Novinari su prisustvovali razmjeni ali su držani na odgređenoj udaljenosti. Prisutni zvaničnici nisu davali nikakve komentare.
U Osetiju stižu posmatrači OEBS-a
Iz Brisela je javljeno da su Rusija i Gruzija pristale da Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) odmah pošalje u Gruziju još 20 vojnih posmatrača.
Pedeset i pet, od 56 zemalja članica OEBS-a odobrilo je misiju, a predsjedavajući te organizacije Aleksandar Stub, ministar spoljnih poslova Finske, rekao je da je "oprezno" optimističan i da smatra da će posmatrači moći već u utorak da odlete u Gruziju, prenijela je agencija DPA.
"Moramo da pošaljemo policajce i vojnike OEBS-a u tu oblast da nadgledaju prekid vatre. To moramo da učinimo već danas", kazao je on.
Oni će se pridružiti još devetorici posmatrača te organizacije u Južnoj Osetiji, koji su napustili oblast kada su izbili sukobi. Stub je istakao da želi da u Gruziju u narednim danima pošalje još 80 posmatrača OEBS-a, ali se još ne zna gdje će oni sve biti raspoređeni.
NATO podrška Gruziji i packa Rusiji
Ministri spoljnih poslova zemlja NATO-a usvojili su u utorak na vanrednom sastanku u Briselu deklaraciju u kojoj su podvukli da rješenje za sukobe u Južnoj Osetiji i Abhaziji mora da uvaži teritorijalni integritet Gruzije.
Ministri su podržali sporazum koji su potpisali Gruzija i Rusija i zatražili njegovu hitnu primjenu.
Vojne akcije moraju da trajno prestanu i trupe moraju da se vrate na pozicije koje su imale prije početka sukoba … međunarodne diskusije moraju da počnu o modalitetima bezbjednosti i stabilnosti u Abhaziji i Južnoj Osetiji, istakli su oni.
"Mi smo danas odlučili da podržimo Gruziju u nizu domena", naglasili su ministri i isktakli formiranje "Komisije NATO-Gruzija", koja će raditi na približavanju Tbilisija Alijansi i na primijeni konkretnih mjera dogovorenih na današnjem sastanku.
Oni su ponovili podršku evroatlantskoj perspektivi Gruzije, odnosno njenom budućem članstvu u NATO-u.
Šefovi diplomatije NATO su ocijenili da je sukob između Gruzije i Rusije "kompromitovao regionalnu stabilnost i bezbjednost" i naglasili da se neriješeni sukobi ne mogu rješavati silom. Posebnu pažnju ministri su u svojim zaključcima posvetili kritici Rusije.
"Ostajemo zabrinuti akcijama Rusije i podsećamo je na odgovornost održavanja bezbjednosti … posebno imajući u vidu izvještaje o namjernom uništavanju civilne infrastrukture s njene strane", ističe se u deklaraciji.
Pritom je istaknuto da su ruske vojne akcije bile neprimjerene, da nisu u skladu s ulogom mirovnih snaga i s principima Helsinškog završnog akta.
"Pozivamo Rusiju da odmah povuče svoje trupe iz zona" po potpisanom sporazumu između Moskve i Tbilisija.
Ministri su takođe istakli da "ozbiljno razmatraju" posledice ruskih akcija po odnose Moskve i Alijanse.
"Zaključili smo da ne možemo da nastavimo po starom … pozivamo Moskvu da dokaže - riječima i djelima - da je privržena principima na kojima smo dogovorili naše odnose", naglašava se u deklaraciji.
Sakašvili cenzuriše medije, Moskva strahuje od terorizma
Gruzijske vlasti blokirale su pristup većini ruskih medija i internet sajtova nakon izbijanja konflikta u Gruziji. Gruzijsko ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da ruskim medijima ne smije da se dozvoli da "plaše narod" Gruzije.
Prema riječima izvršnog direktora najvećeg gruzijskog internet provajdera Kavkaz onlajna, Mamije Sanadiradzea, "ljudi iz (gruzijskih) bezbjednosnih agencija tražili su da budu blokirani ruski sajtovi".
Pristup je i dalje moguć sajtovima manjih provajdera na ruskom jeziku.
U vezi sa zaoštrenim stanjem i informacijama da gruzijske službe pripremaju terorističke akcije, Rusija pojačava mjere protivterorističke zaštite organa državne vlasti i naročito važnih objekata, prije svega na jugu zemlje, saopštio je načelnik Nacionalnog anitetorističkog komiteta Rusije Aleksandar Bortnjikov.
Agencija RIA Novosti prenijela je i da je vlada Rusije donijela uredbu o privremenom zatvaranju granice Rusije sa Azerbejdžanom i Gruzijom, uz izuzetak granice Abhazije, za strance.
Istovremeno Gruzija je zvanično obavijestila Zajednicu nezavisnih država (ZND) da se povlači iz te organizacije koja okuplja bivše sovjetske republike, saopštio je u utorak sekretarijat ZND-a.
Gruzijski parlament je jednoglasno podržao 14. avgusta predlog za istupanje Gruzije iz ZND-a, na šta se Tbilisi odlučio zbog sukoba sa Rusijom oko Južne Osetije.
Prema propisima ZND, Gruzija će formalno ostati članica u narednih 12 mjeseci kako bi se riješila tehnička pitanja, poput učešća u više od 700 sporazuma koje su sklopile članice ZND-a, rekao je zvaničnik te organizacije.
(agencije/MONDO)