Novinari su prisustvovali razmjeni ali su držani na odgređenoj udaljenosti
Gruzija i Rusija su u utorak, kod sela Igoeti nedaleko od administrativne granice Gruzije i Južne Osetije, razmijenile zarobljene tokom oružanih sukoba između gruzijskih snaga, s jedne, i južnoosetijske vojske i ruskih mirovnjaka pojačanih ruskom vojskom, s druge strane.
Prema riječima sekretara Savjeta za bezbijednost Gruzije Kaha Lomaje, Rusiji su predata petorica zarobljenih vojnika a ruska strana je predala zarobljenih 13 gruzijskih vojnika i dvoje civila.
Procedura razmjene obavljena je u prisustvu predstavnika Crvenog krsta i ambasadora Francuske u Gruziji Erika Furnijea.
Potpisan je sporazum koji podrazumijeva nastavak saradnje u oblasti razmjene zarobljenika.
Pomoćnik komandanta kopnene vojske Rusije Igor Konašenkov izjavio je da su među razmijenjenim vojnicima i dvojica ruskih pilota čiji su avioni oboreni tokom sukoba iznad regiona gruzijskog grada Gori.
Oba pilota su se pri obaranju katapultirala a do danas su bili na liječenju u bolnici u Tbilisiju.
Oni su novinarima rekli da nemaju primjedbe na uslove njihovog privođenja i liječenja, prenio je Itar-Taš.
Razmjena je obavljena 45 km zapadno od gruzijske prestonice Tbilisi, bez problema i uz posredovanje francuskog ambasadora.Agencije primjećuju da nije jasno koliko zarobljenika imaju obije strane.
Novinari su prisustvovali razmjeni ali su držani na odgređenoj udaljenosti. Prisutni zvaničnici nisu davali nikakve komentare.
U međuvemenu nastavljaju da stižu različite informacije i najavljenom povlačenju Rusa iz Gruzije. Povlačenje ruskih snaga već je počelo" izjavio je danas predstavnik Rusije pri NATO Dmitrij Rogozin, ali gruzijske vlasti tvrde da to nije tačno.
U izjavi za francuski radio "France Inter" uoči specijalnog sastanka ministara spoljnih poslova NATO o krizi u Gruziji, Rogozin je rekao da će "ruski mirovnjaci ostati u Južnoj Osetiji". "Povlačenje ruskih snaga je već počelo, naravno da treba sačekati nekoliko dana kako bi se ostvario taj (mirovni) plan u šest tačaka", kazao je Rogozin.
Prema njegovim riječima, potpuno povlačenje ruskih snaga zavisi od politike predsjednika Mihaila Sakašvilija i akcija koje budu preduzimale njegove snage. "Mi želimo da se ovaj košmar završi što prije", dodao je stalni predstavnik Rusije pri NATO.
Gruzijske vlasti su, međutim, saopštile da rusko povlačenje nije počelo. "Još nema znakova povlačenja, nijednog", izjavio je portparol gruzijskog ministarstva unutrašnjih poslova Šota Utiašvili. On je rekao da ni noćas nije bilo značajnog premiještanja ruskih vojnika i da su oni i dalje na svojim pozicijama.
Članice NATO pozvale su Rusiju da poštuje mirovni sporazum sa Gruzijom i povuče svoje snage, ali su ostale uzdržane u pogledu zahtjeva SAD da Alijansa razmotri mogućnost da odnose sa Moskvom spusti na niži nivo.
U Briselu je prije podne počeo vanredni sastanak ministara spoljnih poslova NATO posvećen rusko-gruzijskom sukobu u gruzijskoj separatističkoj oblasti Južna Osetija.
Šef britanske diplomatije Dejvid Miliband rekao je da je prioritet razgovora da se izrazi podrška Gruziji, koja želi da postane članica Alijanse, i da se osigura da se Rusija pridržava sporazuma o prekidu sukoba u Južnoj Osetiji.
"Rusija mora da ispuni obaveze koje je prihvatio predsjednik (Rusije Dmitrij) Medvedev... Mi smo sasvim jasni oko toga da sila ne može biti osnova za demarkaciju novih linija oko Rusije", rekao je Miliband novinarima prije početka sastanka. On je, međutim, bio obazriv u pogledu američkog poziva da NATO suspenduje redovne ministarske sastanke sa Rusijom.
"Ja ne smatram da je izolacija Rusije pravi odogovor na njene prekršaje. Mislim da je pravi odogovor odlučno angažovanje", rekao je šef britanske diplomatije.
Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer rekao je da je učešće NATO u regionu "vrlo ograničeno".
Šef holandske diplomatije Maksim Verhagen je rekao da ne podržava suspenziju kontakata sa Rusijom ali da NATO treba da pošalje snažnu poruku Rusiji. "Morali bismo da signaliziramo da sporazum koji je postignut, mora biti ispunjen i da ruske snage treba da se povuku", rekao je Verhagen novinarima.
Vašington je sazvao sastanak ministara NATO kako bi se razmotrile veze sa Rusijom nakon njene vojne intervencije u Gruziji.
Diplomate su rekle da neke zemlje, prije svega nekadašnje članice komunističkog bloka, podržavaju stav SAD, ali da druge članice NATO, poput Francuske i Njemačke, nisu sklone zaoštravanju odnosa sa Rusijom.
Portparolka NATO je odbacila tvrdnje da postoje podjele među članicama Alijanse, navodeći da se očekuje da sa sastanka bude upućena "snažna poruka" Rusiji, u kojoj će se pozvati na realizaciju primirja, obavezu o povlačenju snaga i međunarodne mirovne mehanizme.
Gruzija blokirala pristup ruskim medijima
Gruzijske vlasti blokirale su pristup većini ruskih medija i internet sajtova nakon izbijanja konflikta u Gruziji.
Gruzijsko ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da ruskim medijima ne smije da se dozvoli da "plaše narod" Gruzije.
Prema riječima izvršnog direktora najvećeg gruzijskog internet provajdera Kavkaz onlajna, Mamije Sanadiradzea, "ljudi iz (gruzijskih) bezbjednosnih agencija tražili su da budu blokirani ruski sajtovi".
Pristup je i dalje moguć sajtovima manjih provajdera na ruskom jeziku.
Šota Utiašvili iz ministarstva unutrašnjih poslova Gruzije rekao je da ne vidi ništa "nedemokratsko" u toj odluci.
"Rusija uopšte nema medije. Ja to ne bih nazvao medijima. Ono što oni emituju i štampaju je propaganda i ne želimo da plašimo naš narod tim dezinformacijama", rekao je Utiašvili.
On je, takođe, rekao da ne zna kada će ruskim medijima biti dozvoljeno ponovo da emituju program.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava su do sada više puta kritikovale gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija zbog odnosa prema medijima.
(agencije/MONDO)