Ruska vojska izgubila je 74 vojnika, 171 vojnik je povrijeđen, a 19 vojnika je nestalo od početka sukoba sa Gruzijom...
Ruska vojska izgubila je 74 vojnika, 171 vojnik je povrijeđen, a 19 vojnika je nestalo od početka sukoba sa Gruzijom, saopštio je Generalštab ruske vojske.
Taj bilans saopštio je pomoćnik načelnika Generalštaba Anatolij Novogotsin. Prethodni bilans, od ponedjeljka, iznosio je 19 poginulih i 52 povrijeđena vojnika.
Gruzijske snage povukle su se u utorak veče iz područja Južne Osetije, a ruski predsjednik Dmitrij Medvedev naredio je povlačenje ruskih snaga.
U Rusiji je 13. avgust proglašen za Dan žalosti zbog nastradalih u Južnoj Osetiji. Prema podacima Ministarsta spoljnih poslova Rusije, tokom nekoliko dana u sukobima je poginulo oko 1.600 ljudi, dok je oblast napustilo oko 30.000 izbeglica.
U sukobima je skoro u potpunosti uništen glavni grad Ćinvali. Radio Eho Moskve navodi da se broj izbjeglica i sa južnoosetinske i gruzinske mjeri desetinama hiljada.
Ruski mediji navode da je noć u Južnoj Osetiji prošla relativno mirno, nakon objavljivanja obustave vatre i potpisivanja odgovarajućih dokumenata sa ruske i gruzijske strane.
Politički status Južne Osetije i Abhazije nije uključen u konačnu varijantu rusko-francuskih principa za rješavanja tih konflikata, ali Moskva na tome insistira, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Na konferenciji za novinare u Moskvi, Lavrov je kazao da je nemoguće rješavati odvojeno pitanja osiguranja bezbjednosti tih separatističkih oblasti i njihovog političkog statusa.
Po njegovim riječima, preciziranje šestog principa, koji je izvršio Tbilisi, a koji se odnosi na početak pregovora o dostizanju čvrste bezbjednosti u oblastima, usklađeno je sa Moskvom.
"Važna tačka je poslednji princip, koji predviđa početak razmatranja pitanja bezbednosti u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Razmatrano je nekoliko varijanta redakcije te tačke. Varijanta koja se prihvaćena u Moskvi predviđala je tu, takođe, razmatranje statusa Abhazije i Južne Osetije", rekao je Lavarov.
Dodao je da se u konačnoj varijanti, koju je prihvatio Tbilisi, pitanja statusa direktno ne pominju. "Ali, fraza o tome da je neophodno početi međunarodno razmatranje puteva za uspostavljanje čvrstog, stabilnog osiguranja bezbjednosti Južne Osetije i Abhazije, naravno znači da je ta pitanja, van konteksta statusa nemoguće rješavati", naglasio je Lavrov.
Ta pitanja, rekao je on, "treba da se razmatraju upravo u okviru statusa, uzimajući u obzir realnost i postojećih administrativnih sistema u Abhaziji i Južnoj Osetiji". Lavrov je naveo da sve tačke rusko-francuske inicijative treba da prerastu u pravno obavezujući dokument, koji bi trebalo da potpišu Gruzija, Južna Osetija i Abhazija.
On je kazao da, poslije povlačenja gruzijske vojske u kasarne, ruske snage koje su poslate kao pojačanje u Južnu Osetiju, biće povučene na teritoriju Rusije, a da će na teritoriji Južne Osetije ostati samo ruski mirotvorci. Naveo je da "neće biti promjene" u mandatu mirovnih snaga, "osim što se gruzijske snage više u njima neće pojaviti".
Lavrov je dodao da međunarodno prisustvo u nepriznatim oblastima može biti pojačano, kako se ne bi dozvolila "provokacija" od strane Tbilisija.
Šef ruske diploamtije je rekao i da je Gruzija obavezna da odmah povuče svoje jedinice iz Južne Osetije i da ih vrati na prethodne položaje.
Potpisujući se pod tim principom, gruzijska strana je obavezna da odmah ispuni tu ključnu odredbu, koja će omogućiti da se skinu sve bojazni povodom recidiva, dodao je Lavrov.
EU šalju mirovne posmatrače
Šefovi diplomatija Evropske unije izrazili su na vanrednom sastanku u Briselu, spremnost da pošalju mirovne posmatrače kako bi nadgledali primirje između Gruzije i Rusije.
"EU je spremna da se angažuje, i na terenu, da podrži napore UN i OEBS-a", rekao je novinarima irski ministar Piter Pauer po završetku vanrednog sastanka Savjeta EU za spoljne poslove, javljaju agencije.
U nacrtu zavrsne deklaracije piše da su ministri inostranih poslova izrazili spremnost "da se angažuju, i na terenu, kako bi se podržali svi napori - uključujući one koje čine UN i OEBS - za mirno i trajno rješenje sukoba u Gruziji".
Ministri zahtijevaju od strana u sukobu da poštuju mirovni sporazum koji je u utorak zaključen između Moskve i Tbilisija, kao i da obezbijede da se on sprovodi efikasno i u dobroj vjeri.
Takođe izrazavaju volju Unije da pruži humanitarnu pomoć kao i spremnost da se identifikuje potrebe za obnovu razrušenog u sukobu.
Evropska komisija je pozvana da ministrima podnese izvještaj o tome na sastanku zakazanom za 15. septembar.
Pred početak sastanka Saveta ministara pojavile su se informacije da svi ministri ne dijele mišljenje o tome kako se treba postaviti prema Rusiji.
Baltičke zemlje, tradicionalno negativno nastrojene prema Rusiji, su ocijenile da je akcija Moskve bila "neprihvatljiva i nesrazmjerna". "Moraju da postoje posljedice agresije", rekao je Petras Vaitiekunas, litvanski ministar spoljnih poslova.
Britanski šef diplomatije je istakao da će biti "političkih posljedica za Rusiju", i kao jednu od njih naveo da su sve članice G8 sem Rusije "usaglasile svoje stavove".
S druge strane, kiparski šef diplomatije Markos Kiprijanu je izjavio da "EU, ukoliko želi da posreduje u sukobu, mora da ostane objektivna i nepristrasna". On je pozvao svoje kolege na "obazrivost" i istakao da ne očekuje da će ipak doći do bilo kakvih odluka o sankcijama EU prema Moskvi.
(agencije/MONDO)