U Belgiji se uvek iznova pokreće pitanje podjele države na flamanski i valonski dio, ali ne u regionalnom pogledu, već u autonomnom. Poslednje ankete pokazuju da bi se jug Belgije rado pripojio Francuskoj.
Flamanci, koji ekonomski dobro stoje hoće veću autonomiju. A i Valonci traže alternativnu formu države. Ako je suditi prema anketi koju je objavio belgijski dnevni list "Soar", 49 odsto Valonaca želi da se južni dio Belgije u kojem se većinski govori Francuski – pripoji Francuskoj, prenosi Dojče vele.
"To je smiješno, Flandrija je poslednjih 50 godina finansijski pomagala Valoniju. Pitanje je da li toj anketi uopšte treba vjerovati“, kaže Flamanka Lore. Karolu, njenu komšinicu, ljuti kompletna situacija: "Osjećam se kao talac političke debate. Umjesto da se govori o pravim problemima, kao što je ekonomija, sve se gleda iz perspektive ove prepirke.“
Valonac Benu kaže da se više ne ponosi time što je Belgijanac i da mu zbog toga ideja o odvajanju frankofonskog dijela nije strana: "Nemam ništa protiv odvajanja. Jedino što nas Belgijance još spaja je monarhija. Ja sam za to da se frankofoni Belgijanci spoje sa Francuskom, a i Brisel takođe.“
Ako je vjerovati anketama, Francuzima takav scenario po svemu sudeći odgovara. Oko 60 odsto Francuza koji žive na granici sa Belgijom ne bi imali ništa protiv da im se pripoje frankofoni Belgijanci.
"Ja sam Francuz i mi ne želimo Belgijance. Neka ostanu u svojoj zemlji. Oni imaju svoju naciju i to tako treba i da ostane. Ne treba ništa miješati. Francuzima je dobro i ne treba niko da dolazi sa jezičkim i regionalnim problemima“, kaže Geri.
Jedino rješenje i u tome se slažu svi sagovornici, jeste da što više Belgijanca govori oba jezika.
Mirijam kaže: "Ja sam Flamanka, moj otac je pravi nacionalista i kada sam imala momka Valonca, bilo je problema. Ipak, ja mislim da smo mi jedna zemlja. Ako svi budu govorili oba jezika, onda problema više neće biti. Mi želimo da Belgija opstane".
(MONDO)