Socijaldemokrate su uspjele da na parlamentarnim izborima ostanu najjača politička snaga iako su dobili za gotovo tri odsto manju podršku birača.
Prema prvim preliminarnim rezultatima za Socijaldemokratsku partiju Austrije (SPO) je glasalo 26,4 odsto građana, što je veći gubitak broja glasova imajući u vidu da je ta stranka kancelara Fajmana 2008. osvojila 29,26 odsto glasova.
Na drugom mjestu je Narodna partija (OVP) vicekancelara Mihaela Špindelegera, koja je dobila 23,8 odsto, a odmah iza nje se nalazi , Slobodarska partija (FPO), sa osvojenih 22,4 odsto glasova. Na četvrtom mjestu nalazi se stranka Zelenih koja je osvojila 11,2 odsto.
Među 183 poslanička mjesta u parlamentu na nivou Austrije po svemu sudeći više neće biti mjesta za članove Saveza za budućnost Austrije (BZO), ali su se za mjesto u skupštini izborili novoforane partije Tim Štronah i Neos.
Za vladajuće partije SPO i OVP ovi izbori su donijeli istorijski nisku podršku. SPO je izgubila čak 2,9 odsto, a OVP 2,2 odsto glasova.
Veliki pobjednik današnjeg glasanja je FPO, koja je uspjela da, u poređenju sa prošlim parlamentarnim izborima, osvoji dodatnih 4,8 odsto glasača.
Zeleni su, takođe, uspjeli da poprave svoj raniji rezultat za 0,8 odsto.
Tim Štronah nije ostvario svoj cilj da osvoji 10 odsto, te će ući u poslaničke klupe sa šest odsto glasova. Nova stranka Neos uspjela je da pređe cenzus osvojivši 4,7 odsto glasova, dok je BZO ostala ispod cenzusa sa svega 3,7 odsto glasova.
Za sada je izbrojano oko 37 odsto glasova, što daje prostor promjene rezultata za 1,9 odsto u oba smjera.
Na osnovu ovih rezultata naizvesniji je nastavak velike koalicije, odnosno aktuelne vlade SPO i OVP, koje su uspjele da zadrže većinu mandata u parlamentu.
Te dvije stranke imaju trenutno 97 mandata (SPO 51 i OVP 46), a za većinu u parlamentu potrebno je 92. mandata. Međutim, ne isključuje se i mogućnost neke tročlane koalicije.
Izborna mjesta, koja su otvorena jutros u sedam sati, zatvorena su u 17 sati, a preliminarni zvanični ishod glasanja biće saopšten oko 19.30, kada će ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner saopštiti rezultate.
Ukoliko ishod bude tijesan, odluku bi mogli donijeti ovaj put glasovi predati putem pošte, koji će biti izbrojani u ponedjeljak, a konačan rezultat saopšten u četvrtak.
Više od deset odsto, to jest 668.658 glasača zatražilo je glasačke listiće, kako bi glasalo putem pošte, što je novi rekord.
Nakon izbora, vlada u utorak podnosi ostavku predsjedniku Austrije Hajncu Fišeru, koji će je prihvatiti i istovremeno naložiti da ista nastavi poslove do polaganja zakletve nove vlade.
Zatim će predsjednik Fišer obaviti razgovore sa glavnim kandidatima partija, a potom će jednom od njih dati mandat za formiranje vlade.
Rezultati izbora biće ozvaničeni 16. oktobra, a novi saziv parlamenta moći će da zasjeda prvi put 29. oktobra, mjesec dana poslije izbora, kada treba da se odrzi konstitutivna sjednica.
Kada će biti uspostavljena nova vlada za sada je neizvjesno. Od 1945. godine za formiranje vlade poslije izbora bilo je potrebno u proseku 59 dana.
Imigranti uglavnom samo birači
Na listama kandidata gotovo svih većih partija bilo je i kandidata sa prostora bivše Jugoslavije, koji su se borili za glasove Austrijanaca porijeklom sa tog prostora, ali oni se nalaze na nižim pozicijama i gotovo da nemaju izgleda da uđu u skupštinske klupe. Drugačija je situacija kod turske zajednice, koja je bila zastupljenija na listama, i ujedno na višerangiranim pozicijama. Takođe, Austrijanci sa prostora bivše Jugoslavije slabije se odazivaju glasanjima, dok su oni turskog porijekla jedinstveniji i izlaze na glasanje. U Austriji trenutno živi oko 1,6 miliona stanovnika migrantskog porijekla, od kojih pola miliona ima pravo glasa, a među njima su najbrojniji oni porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije.
(Tanjug)