Predsjedavajući vanrednog sastanka Arapske lige u Kairu ocijenio je da odluka Medjunarodnog krivičnog suda u Hagu (MKS) da optuži sudanskog predsjednika Omara Al Bašira za genocid predstavlja vrlo opasan presedan.
"Ovakva odluka bi bila presedan u ophodjenju prema liderima država i imala bi ozbiljne posledice ne samo u Sudanu, već i u čitavom regionu", rekao je ministar inostranih poslova Džibutija i predsjedavajući jednodnevnog sastanka Arapske lige, Mahmut Ali Jusuf.
Neposredno prije početka skupa, donji dom parlamenta Jemena osudio je odluku Tužilaštva u Hagu da podigne optužnicu protiv Al Bašira, ocijenivši da je ona ne počiva na pravnim osnovama.
Optužbe su samo dio zavjere protiv arapskih i muslimanskih nacija, navodi se u deklaraciji tog parlamenta.
Većina arapskih zemalja smatra da je ovakva odluka Tužilaštva u Hagu "politički motivisana" i da se iza nje kriju "dvostruki standardi zapadnog svijeta", ocijenio je Jusuf.
Sudanski ministar inostranih poslova Al Simani Al Vasila je nakon kratkog sastanka sa svojim egipatskim kolegom Ahmetom Abdulom Geitom rekao da je "arapski svijet jedinstven u osudi odluke Tužilaštva u Hagu".
Sudanskog predsjednika Omara Al Bašira glavni tužilac Medjunarodnog krivičnog suda u Hagu (MKS) Luis Okampo Moreno, optužio je 14. jula ove godine za genocid nad tri darfurska plemena u kojima je život izgubilo više od 300.000 osoba, dok je njih oko 2,5 miliona bilo primorano da napusti svoje domove.
Moreno-Okampo je podigao optužnicu koja ima deset tačaka - tri koje se odnose na genocid, pet na zločine protiv čovječnosti i dvije na ubistvo.
Sudanske snage su 2004. godine, pomoću lokalne milicije, protjerale većinu pripadnika afričkih etničkih plemena Fur, Masalit i Zagava, pokušavajući da ih izgladne stalnim napadima.
Sudan ne priznaje nadležnost medjunarodnog suda u Hagu i odbija da uhapsi osumnjičene.
Od 22 članice Arapske lige, samo Jordan, Džibuti i Komorska ostrva priznaju nadležnost Medjunarodnog krivičnog suda u Hagu.
Ukoliko bi haška optužnica bila realizovana, bio bi to prvi put da je ona podignuta protiv nekog aktuelnog šefa države, čime bi se ukazalo na to da nijedan državnik nije "izvan zakona".
Moreno-Okampo ocijenio je ranije da "medjunarodna zajednica u prošlosti nije uspjela da na vrijeme reaguje i spriječi genocide u Ruandi ili na Balkanu, i da je zato ovog puta potreban nezavistan sud koji će jasno reći da se radi o genocidu i primijeniti adekavtne mjere".
(Beta-AFP)