"Na taj način smo uspostavili mir u Evropi", rekao je Nikola Sarkozi, predsjednik Francuske koji je ovo postavio za prioritet predsjedničkog mandata
Predstavnici više od 40 zemalja usvojili su na kraju samita u Parizu deklaraciju o osnivanju Mediteranske unije, na inicijativu francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, nakon skupa sa koga je poslata poruka za uspostavljanje mira na Bliskom istoku.
Šefovi država zemalja Evropske unije i mediteranskog basena složili su se da rade na uvođenju zabrane na oružje za masovno uništenje na Bliskom istoku.
"Sanjali smo Mediteransku uniju i sada je ona stvarnost", poručio je Sarkozi koji je nametnuo ovu ideju uprkos prvobitnom nepovjerenju koju su izrazili njegovi evropski partneri, na prvom mjestu Njemačka, kao i neke arapske zemlje.
Skup je imao simboličko značenje, jer su se za istim stolom našli sirijski predsjednik Bašar al Asad, kome je ovo veliki povratak na međunarodnu scenu, i izraelski premijer Ehud Olmert, čije su zemlje u sukobu od 1948. godine.
Al Asad je najavio obnavljanje diplomatskih veza sa Libanom, prvi put pošto je Sirija postala nezavisna 1946. godine.
"Svijet se neće izmijeniti" za jedan dan sa Mediteranskom unijom, izjavio je ministar spoljnih poslova švedske Karl Bilt, izražavajući rezerve jednog dijela Evropljana prema ovom projektu.
U konačnoj deklaraciji samita, u dijelu koji se odnosi na mirovni proces na Bliskom istoku, napravljeno je dosta kompromisa u odnosu na prvobitnu ambiciju.
Osnivači Mediteranske unije se nadaju da će ona biti pokrenuta zahvaljujući konkretnim projektima, kao što su smanjivanje zagađenosti Mediterana, razvijanje sunčeve energije, jačanje bezbijednosti i razvoj morskih "autoputeva", sa ciljem dinamičnije trgovine.
"Na taj način smo uspostavili mir u Evropi", rekao je Sarkozi, koji je po stupanju na funkciju šefa države prije godinu dana najavio ovaj projekat kao jedan od prioriteta predsjedničkog mandata.
Na čelu nove unije će biti jedan predstavnik Sjevera i jedan predstavnik Juga, što je u ovom trenutku, pored Sarkozija, egipatski predsjednik Hosni Mubarak.
Na samitu o mediteranskoj uniji učestvovali su predstavnici 43 zemlje, koji predstavljaju oko 750 miliona stanovnika - 27 zemalja članica Evropske unije, zemlje južnog Sredozemlja – Egipat, Alžir, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, kao i evropske sredozemne zemlje – Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako.
Skup je bojkotovao libijski predsjednik Muamer Gadafi, koji je ocijenio ideju "zastrašujućom" i kralj Maroka, Muhamed VI, koji je u posljednji čas poslao svog brata, navodeći kao razlog svog odsustva "prezauzetost".
Francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner u ponedjeljak je rekao da je između Izraelaca i Palestinaca u posljednjem trenutku došlo do "neslaganja" po pitanju teksta deklaracije usvojene na samitu lidera Evropske unije i Mediterana.
Šef francuske diplomatije je, međutim, izrazio žaljenje zbog "spora" Izraelaca i Palestinaca u posljednjem trenutku, zbog kojeg je trebalo unijeti dodatne izmjene u tekst deklaracije.
Palestinska delegacija na samitu potvrdila je neslaganje, uz objašenje da su Izraelci insistirali da se u tekst uključi "Država za jervrejski narod".
"Mi smo bili kategorički protiv toga... Nije bilo govora da to prihvatimo", rekao je šef palestinske diplomatije Rijad al-Maliki.
Jedan palestinski zvaničnik, koji je zatražio da ostane anoniman, rekao je da je njegova delegacija željela da "konacna deklaracija po tom pitanju bude jasnija".
Neimenovi izraelski zvaničnik je, međutim, rekao da se delegacija Izraela "slagala sa usvojenim tekstom rezolucije... pošto je o njemu postojao konsenzus".
Francuska, kao predsjedavajuća Evropskoj uniji, pokušava da pomogne u postizanju dogovora između palestinskih i izraelskih zvaničnika. U okviru tih napora, Sarkozi je 1. jula posjetio Izrael i Zapadnu obalu, kako bi se na licu mjesta upoznao s problemima.
(agencije/MONDO)