U Njujorku otvorene nove istrage za više od 50 slučajeva ubistava koja su se dogodila tokom osamdesetih i devedesetih godina.
Sumnja se da je detektiv koji je vodio sve te slučajeve namještao dokaze i ucenjivao svjedoke da bi se došlo do osuđujuće presude.
Na meti tužilaštva našao se sada penzionisani detektiv njujorške policije Luis Skarsela (63), čiji metodi rada su mnoge kriminalce stavili iza rešetaka, ali i postavili pitanje da li su se i mnogi nevini ljudi našli na tom mjestu.
"Njujork tajms" piše da je došao do podataka da u velikom broju istraga ubistava koje je vodio ovaj detektiv postoji sličan obrazac - slučajeve rješavaju jedni te isti svedoci, mijenjaju se iskazi uhapšenih i nema fizičkih dokaza.
Veliki broj ljudi koji su proglašeni krivim za ta ubistva i danas se nalazi u zatvorima, pošto su osuđeni na kazne od nekoliko decenija do doživotnog zatvora.
Tužilaštvo u Bruklinu, nakon što je prošle godine promenjen cijeli tim, otvorilo je nove istrage, pa je tako prije nekoliko mjeseci iz zatvora pušten Dejvid Ranta, koji je odležao 23 godine zbog navodnog ubistva jednog njujorškog rabina 1990. godine.
"Naš cilj je da ispravimo nepravdu. Ispitaćemo svjedoke koje su dostupni i ponovo analizirati dokaze. Ako ustanovimo da je osuđujuća presuda bila bez dokaza, tražićemo oslobađanje", rekao je Džon O'Mara, koji predvodi istražni tim tužilaštva.
Životna priča detektiva Skarsele je veoma interesantna. Poslije šest godina službe u američkoj mornarici, zaposlio se u njujorškoj policiji, gdje je 1981. godine dobio čin detektiva.
Tokom karijere vodio je istragu u 175 ubistava, a u isto toliko je bio dio tima detektiva.
Kada su novinari "Njujork tajmsa" stupili u kontakt sa njim, objasnivši mu zašto ga zovu, on je odgovorio rečima "da li se vi to šalite sa mnom".
On negira da je uradio bilo šta loše tokom policijske karijere, i tvrdi da nikada nije iznudio lažno priznanje.
Međutim, neki detalji ostavljaju prilično čudan utisak u cijeloj priči. Na primjer, svjedokinja Tereza Gomez, narkomanka, bila je očevidac svjedok u ni manje, ni više, nego šest razičitih ubistava koje je rješavao Skarsela.
Ona je krajem osamdesetih godina svjedočila da je diler droge Robert Hil počinio dva odvojena ubistva. U oba slučaja bila je jedini očevidac.
Na prvom suđenju, ona je kazala da je bila zatvorena u plakaru u napuštenoj jazbini za krek ovisnike, i da je kroz ključaonicu vidjela Hila kako puca u glavu drugom čovjeku.
Porodica osumnjičenog za ubistvo dokazivala je da plakar nije imao ključaonicu, ali nije pomoglo.
Hil, koji danas ima 52 godine, osuđen je i još uvijek se nalazi u zatvoru.
"Nisam bio uzoran, ali nisam ni ubica", rekao je ovaj čovjek u kratkom telefonskom intervjuu za njujorški dnevnik iz zatvorske ustanove.
Tereza Gomez se pojavila kao svjedok i u procesu protiv polubraće osuđeneg Hila, Darila Ostina i Alvena Dženeta.
Ovog puta, Gomez je bila na ulici i vidjela je dva momka kako pucaju u žrtvu. To joj nije bilo dovoljno, već ih je ona, prema sopstvenim riječima, pratila do stana u kome žive.
Porota je dugo većala, da bi na kraju donijela osuđujuću presudu. Ostin je umro u zatvoru od upale pluća, dok je Dženet pušten 2007. godine, nakon što je odslužio 21 godinu zatvora.
"Cijeli kraj je znao da mi nismo ubili tog čovjeka", rekao je Dženet za "Njujork tajms".
On je dodao i da ne zna nikoga ko je bio svjedok u tri, četiri ili pet ubistava, ako ih nije sam počinio.
Detektiv Skarsela, međutim kaže, da ima samo riječi zahvalnosti za Gomez.
"Nek je Bog blagoslovi. Stojim sto posto iza njenih svjedočenja", navodi penzionisani policajac.
Na pitanje novinara o konkretnim slučajevima, Skarsela odgovara da ne može da se seti svakog od njih poslije toliko godina.
Tereza Gomez takođe neće moći da govori o njima - prije nekoliko godina ju je pregazio automobil.
Advokati odbrane, koji su branili klijente u slučajevima koje je vodio Skarsela, opisuju ga kao "ratnika krstaša" koji je sam stvarao pravila po kojima igra.
"On je bio veoma društven, duhovit, prijatan čovjek, ali je i prijetio svjedocima", reči su advokata Martina Maršalaka.
Tužioci su, s druge strane, smatrali da je on bio jedan od najboljih detektiva u krvnim deliktima policije u Njujorku.
Poseban je i slučaj Šabaka Šakura, koji je 1989. godine optužen za dvostruko ubistvo.
On kaže da u istrazi ništa nije priznavao, ali da je na početku suđenja vidio da Skarsela ima njegovo pismeno priznanje.
Šakur se sada nalazi na odsluženju četrdesetogodišnje zatvorske kazne, a njegov branilac Ronald Kubi ističe da se nada da će nova istraga pokazati da on nije kriv i da će biti pušten.
Skarsela, međutim, kaže da se ne seća konkretno tog slučaja, ali priznaje da je dobijao priznanja uhapšenih koje drugi detektivi nisu mogli.
"Neki put sam prevrtao stolove, ali sam ipak volio nježniji pristup. Dešavalo se da plačem sa njima, da se molim sa njima, da sjedim satima sa njima. Jednom prilikom mi je momak, nakon što je priznao, rekao da sam ja kao njegov otac koga nikada nije imao", ispričao je Skarsela za "Tajms".
Svoju filozofiju policijskog posla, ovaj detektiv je objasnio gostujući u jednoj popularnoj debatnoj emisiji na američkoj televiziji prije nekoliko godina.
"Da li postoje pravila kada je u pitanju ubistvo? Ne, ne postoje. Lagao sam ih, obmanjivao. Zlikovci ne igraju po pravilima kada ubijaju nečije majke i očeve, pucaju im u glavu, uništavaju živote njihovih porodica. Ja takođe ne igram po pravilima", zaključio je ovaj penzionisani njujorški detektiv.
(Tanjug)