Gipkost Berluskonija, uprkos tome što se suočava s mnoštvom krivičnih optužbi izaziva divljenje kako njegovih saveznika, tako i protivnika.
Silvio Berluskoni, trostruki premijer Italije i dvostruki prekršilac zakona te zemlje, izvojevao je put povratka na vlast, izmanevrisavši svoje rivale tokom osmonedjeljne političke pat pozicije.
Godinu ipo nakon podnošenja ostavke, tada gotovo osramoćeni 76-godišnji milijarder sada je postao ključna figura u pregovorima o formiranju sljedećeg Kabineta nakon što je juče italijanski predsjednik Djorđo Napolitano neočekivano povjerio mandat za sastav nove vlade zamjeniku lidera Demokratske parije Enriku Leti.
Berluskoni i 241 poslanik iz njegove partije Narod slobode drže glasove koji su potrebni Leti (46), inače Berluskonijevom rođaku, da obezbijedi parlamentarnu većinu.
Berluskoni je jedan od poslednjih iz svoje generacije koji su ostali nakon što je odlazeći premijer Mario Monti (70) na parlamentarnim izborima u februaru doživio fjasko, a 61-godišnji Pjer Luiđi Berzani nije dobio podrsku u svojoj Demokratskoj partiji.
Gipkost Berluskonija, uprkos tome što se suočava s mnoštvom krivičnih optužbi - od poreskih prevara do seksualnih zloupotreba - izaziva divljenje kako njegovih saveznika, tako i protivnika, ocjenjuje agencija Blumberg.
"Silvio Berluskoni je pravi pobjednik", rekao je nedavno njegov oponent Niki Vendola, lider partije Levica, ekologija i sloboda, nakon što je taj vlasnik medijske kuće Medijaset najavio da će biti dio vladajuće alijanse.
Opšti izbori 24. i 25. februara podelili su italijanski parlament na tri bloka i ostavili Demokratsku partiju, osvajača najvećeg broja glasova, bez jasnog puta ka osvajanju većine, neophodne da naslijedi Montija.
Ta partija, poznata kao PD, u početku je odbijala da razmotri sporazum sa Berluskonijem, dok je Berzani neuspješno slijedio Pokret pet zvijezda komičara Bepa Griloa, treću najjaču političku snagu u Italiji.
Takva strategija je propala, a Berzani je priznao poraz 19. aprila. Sljedećeg dana su Berluskoni i PD ublažili pat poziciju, pridruživši se ponovo izabranom predsjeniku Djorđu Napolitanu (87) na njegov sedmogodišnji mandat. Mandat Lete koji mu je povjerio predsednik poslije konsultacije sa liderima partija, izuzev Griloa, signalizira postizanje jednog šireg sporazuma.
Ublažavanje političke krize poslije ponovnog izbora Napolitana za predsjednika dovelo je do pada italijanskih troškova zaduživanja. Kamate na 10-godišnje italijanske obveznice su ove sedmice skliznule na najniži nivo za 28 mjeseci. Juče su, međutim, porasle za šest baznih poena, na 4,01 odsto.
"Apelujem na sve političke snage i na njihovu svijest o odgovornosti", rekao je juče Leta u predsjedničkoj palati u Rimu: "Sve ključne reforme moraju biti sprovedene uz najveće moguće angažovanje."
Italijanski glasači nisu napustili Berluskonija koji odbacuje optužbe i krivice koje mu se pripisuju i ocjenjuje ih kao političku osvetu. Više od četvrtine glasača je vidjelo njega kao osobu koja bi mogla da izvede zemlju iz recesije. Njegova popularnost, kako pokazuju rezultati ispitivanja javnosti, od izbora je samo porasla.
Predstavnici Berluskonijeve partije Narod slobode traže sa Letom i saveznicima njegove PD zajedničku osnovu za vladin program i raspodjelili pozicije u Kabinetu. Neuspjeh postizanja sporazuma mogao bi da podstakne Napolitana na sazivanje prevremenih izbora.
"Vlada sa Letom na čelu predstavlja šansu za Berluskonija da se pregrupiše, uhvati vazduh i pripremi se za sljedeću rundu izbora", ocijenio je Federiko Nilja, profesor međunarodne istorije na Univerzitetu Luis u Rimu.
Povratak Berluskonija u prvi plan uslijedio je gotovo 18 mjeseci nakon što ga je evropska dužnička kriza skinula s vlasti i šest mjeseci otkako je dobio prvu od dvije optužnce za krivični prestup. Berluskoni je podnio žalbe na presude za poresku prevaru i prisluškivanje i odbacio optužbe za plaćanje seksualnih usluga maloletnicama u slučaju koji se vodi pred jednim sudom u Milanu.
Udruživanje Lete i Berluskonija ponovo će ujediniti nekada dvije najveće partije u Montijevoj koaliciji koja se raspala u decembru. Mada je Berluskoni izjavio da je voljan za saradnju, on je takođe zaprijetio da će vratiti Italiju na ponovne izbore ako ne dobije ono što želi u partnerskoj vladi.
Najveće neslaganje je oko ekonomske politike nakon što su glasači odbacili stroge mjere štednje koje je Monti uveo kako bi ohrabrio investitore. Leta zahtjeva poreske olakšice za porodice s niskim prihodima, dok je Berluskoni zatražio ukidanje poreza na kupovinu prvog stana ili kuće.
PD i Berluskoni se takođe u prošlosti nisu slagali oko izmjena u italijanskom pravosudnom sistemu.
"Ne moramo da imamo značajne stvari da bi se zadovoljila tržišta. Dovoljno je samo da ne pokvarimo ono što je učinio Monti", rekao je glavni investicioni zvaničnik u kompaniji Aleti Djestijele Fabricio Fjorini.
(Tanjug)