Indijka Irom Šarmila 12 godina nije uzela čvrstu hranu, jer štrajkuje glađu
Ona se odlučila na ovaj vid protesta zbog indijskog zakona koji vojnicima dozvoljava da ubijaju bez krivičnog gonjenja i hapse bez naloga ekstremiste u indijskom dijelu Kašmira i dijelovima sjeveroistoka zemlje.
Protiv Šarmile (40) koju, po nalogu vlasti, na silu hrane putem cjevčice u nosu, danas je podignuta optužnica za pokušaj samoubistva.
Nazvana "čelična lejdi", Šarmila je postala simbol boraca za poništavanje tog zakona, koji i policiji daje široka ovlašćenja u pretresima i zaplijenama imovine.
Šarmila je posljednji dobrovoljni obrok pojela 4. novembra 2000 u Impali, glavnom gradu države Manipur na sjeveroistoku zemlje, jedne od nekoliko u tom dijelu Indije u kojima djeluju pobunjenici.
Uhapšena je tri dana kasnije i primorana da uzima hranu kroz cjevčicu u nosu. Prema indijskom zakonu, ona mora jednom godišnje da bude oslobođena da bi se vidjelo da li će da počne da jede. Pošto se do sada to nijednom nije desilo, ona bi bila vrećana u pritvor i nasilno hranjena.
Šarmila se danas pojavila u sudu, na ročištu po otpužnici za pokušaj samoubistva, i izjavila da nije kriva.
"Volim život. Ne želim da oduzmem sebi život, ali želim pravdu i mir", rekla je ona na sudu, a prenosi indijska agencija Pres trast ov Indija (Press Trust of India).
Ukoliko bude osuđena, Šarmila se suočava sa jednogodišnjom kaznom zatvora.
Ona je istakla da će nastaviti sa štrajkom glađu sve dok ne bude povučen sporni zakon.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava otpužuju indijsku vojsku da koristi pomenuti zakon da bi mučila i ubijala osumnjičene pobunjenike, izazivajući ponekad oružane sukobe kako bi imala opravdanja da ubija.
Zakon je, poslije grupnog silovanja i ubistva studentkinje u jednom autobusu u decembru u Nju Delhiju, došao na metu kritika i boraca za ženska prava koji navode da on omogućuje vojnicima da siluju žene bez straha da bi mogli da budu uhapšeni ili kažnjeni.
Vlada je u januaru imenovala odbor za preispitivanje zakona, predloživši da iz njega bude uklonjena zaštita za vojnike optužene za seksualno nasilje.
Vojska se, pak, protivi svakom ublažavanju pomenutog zakona, uz tvrdnje da su joj potrebna specijalna ovlašćenja u borbi protiv pobunjenika.
Prema spornom zakonu, vojnici mogu da budu krivično gonjeni za narušavanje ljudskih prava samo po specijalnoj dozvoli federalne vlade. Zvanična dokumenta su pokazala da je vlada indijskog Kašmira u posljednje dvije decenije tražila dozvolu za sudsko gonjenje 50 vojnika, ali je federalna vlada u svim slučajevima odbila da je izda.
(Beta)