Nova studija upozorava da bi NATO mogao da se suoči sa nestašicom mlaznog goriva u budućem ratu zbog smanjenja kapaciteta rafinerija u Evropi.
Snage NATO-a mogle bi da se suoče sa nestašicom mlaznog goriva u budućem ratu, jer evropsko napuštanje fosilnih goriva i smanjenje kapaciteta za preradu nafte stvaraju opasne ranjivosti, upozorava nova studija.
Studija koju je podržao NATO, objavljena u septembru, pokazala je da bi, ukoliko u narednoj deceniji dođe do velikog sukoba koji bi uključivao evropske članice i sjevernoamerička pojačanja, potrebe vazduhoplova alijanse za gorivom mogle da nadmaše raspoložive zalihe, piše Politiko.
Ova upozorenja dolaze u trenutku kada su rusko hibridno ratovanje i kampanje sabotaža poslednjih mjeseci izazvali novu zabrinutost od direktnog sukoba sa Moskvom. Međutim, baš dok se odbrambeni budžeti vrijedni više milijardi eura širom bloka troše na avione, tenkove, rakete i dronove, istraživači navode da bi upravo ograničenja u snabdijevanju gorivom mogla da osujete svaki budući otpor.
"Iz perspektive vojne spremnosti, pristup gorivu... ima ogroman značaj. NATO-u je potrebno pouzdano snabdijevanje energentima za odvraćanje i odbranu, a ponekad te potrebe kolektivne odbrane znače da vojska mora imati prioritet", rekao je visoki vojni zvaničnik NATO-a.
Istraživači NATO-a djelimično su okrivili politike dekarbonizacije EU i savezničkih zemalja za manjak goriva, navodeći da su one stvorile tržišne podsticaje za obnovljive izvore energije i podstakle zatvaranje rafinerija nafte na koje se vojska oslanja za pravljenje zaliha - ostavljajući evropski dio NATO-a "u deficitu sa dizelom i mlaznim gorivom", kako su istakli.
"Izvještaj je distribuiran na prilično visokom nivou unutar NATO-a i širom alijanse", izjavio je portparol NATO centra izvrsnosti za energetsku bezbjednost, koji je izradio ovo istraživanje. "Hitnost ovog izvještaja i modeliranja u njemu... nesumnjivo je motivisana trenutnom geopolitičkom situacijom."
Podaci udruženja FuelsEurope i Evropske komisije pokazuju da je otprilike četvrtina rafinerija nafte na kontinentu zatvorena od 2009. godine, čime su izbrisani milioni barela dnevnog regionalnog kapaciteta, a Evropa je ostala sa oko 70 operativnih postrojenja sposobnih da obezbede domaću proizvodnju mlaznog goriva.
Šta NATO može da učini kako bi povećao svoje rafinerijske kapacitete predstavlja "dobro pitanje" koje ostaje bez odgovora, rekao je visoki evropski bezbjednosni zvaničnik, dodajući da to "nije razlog za odustajanje od zelene tranzicije".
Nova studija se takođe poklapa sa naporima Brisela da poveća rafinerijske kapacitete bloka, koji su u proteklih 20 godina opali za 10%, što ima posledice po odbranu, na šta je komesar EU za energetiku Dan Jergensen upozorio u javnom obraćanju prošlog mjeseca.
Studija odražava nezavisne nalaze centra NATO-a, a ne zvaničnu politiku alijanse. Ipak, ovaj centar djeluje kao ključno istraživačko čvorište za energetsku bezbijednost. Sa sedištem u Vilnjusu, u Litvaniji, on pruža strateške i operativne podatke članicama alijanse.
"Sistem dostiže svoje granice u onome što smo modelirali kao sukob punih razmjera u evropskom dijelu NATO-a pokrenut Članom 5, uz značajno raspoređivanje sjevernoameričkih snaga. U realno najgorem scenariju... nikakva količina ograničenja u civilnom sektoru ne može da uravnoteži sistem od sredine 2030-ih bez intervencije", napisali su istraživači.
Član 5 predstavlja pakt o kolektivnoj odbrani NATO-a i propisuje da se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve članice.
Međutim, čak ni zaplena sveg raspoloživog civilnog mlaznog goriva u narednoj deceniji ne bi bila dovoljna, pokazala je studija.
"Od 2035. godine, potpuna rekvizicija civilnih zaliha i dalje ostavlja nepokrivenih 4,7 Mt mlaznog goriva", napisali su istraživači, "a taj manjak raste i do 50 Mt do 2050. godine."
Ipak, istraživači tvrde da se kriza može izbeći i da zahtijeva hitne promjene unutar NATO-a. Oni preporučuju da savezničke vlade očuvaju rafinerijske kapacitete, prošire strateške rezerve goriva, ubrzaju proizvodnju alternativnih avio-goriva, diverzifikuju uvoz i optimizuju vojnu potrošnju goriva kroz veću efikasnost.
"Dobra strana energetske tranzicije iz ugla bezbijednosti snabdijevanja gorivom za potrebe odbrane jeste to što uvođenje alternativnih goriva unutar Evrope obezbjeđuje ono što nazivamo dodatnošću snabdijevanja", rekao je portparol centra, koji je podržao nastojanja bloka da postane energetski samodovoljan. "Dakle, to je novi oblik snabdijevanja tržišta koji može biti domaće proizvodnje, čime se izbjegava zavisnost od međunarodnih lanaca snabdijevanja sirovom naftom."
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ponovio je zabrinutost iznetu u izvještaju na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, priznavši da je alijansa zabrinuta zbog nedostatka rafinerija u slučaju rata sa Rusijom.
(MONDO)