Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Zapad da je Moskva spremna da upotrijebi "svo oružje" iz svog arsenala, uključujući nuklearno, ukoliko Kalinjingrad bude direktno napadnut.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Zapad na dalju eskalaciju rata u Ukrajini, poručivši da je Moskva spremna da upotrijebi "svo oružje" iz svog arsenala, uključujući nuklearno, ukoliko ruska enklava Kalinjingrad na Baltiku bude napadnuta.
Govoreći u četvrtak na sastanku diskusionog kluba Valdaj u Moskvi, Putin je rekao da Rusija ne planira da napadne nijednu evropsku zemlju, ali da je spremna da odgovori na eventualnu agresiju Zapada. Tom prilikom posebno se osvrnuo na Kalinjingrad, rusku teritoriju smještenu između članica NATO-a Poljske i Litvanije.
Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon nedavnih vojnih vježbi NATO-a u blizini Kalinjingrada, koje Alijansa opisuje kao odbrambene vežbe čiji je cilj jačanje odvraćanja. Manevri su izazvali zabrinutost Moskve, koja je krajem septembra upozorila da će uzvratiti ukoliko NATO pokuša da blokira Kalinjingrad iz vazduha ili sa mora.
"Vježbe u Baltičkom moru, jedna za drugom... Zatim pokušaji da se zaplijene naši brodovi i plovila. Sve je to eskalacija. A onda smo počeli da slušamo izjave koje se odnose na Kalinjingradsku oblast", rekao je Putin.
"Ako dođe do direktnog napada na Rusku Federaciju, u ovom slučaju na Kalinjingrad, a možda i na neke druge teritorije, onda će se, naravno, pitanje upotrebe svog oružja koje se nalazi u arsenalu naše zemlje neizbježno i neminovno naći na dnevnom redu. To je neizbežno", upozorio je ruski predsjednik, preneo je CNN.
NATO, nekoliko evropskih zemalja i Velika Britanija optužuju Rusiju da protiv njih vodi hibridni rat, uključujući sajber napade, sabotaže i pokušaje špijunaže, sa ciljem da oslabi njihovu podršku Ukrajini.
Rat u Ukrajini, koji Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom", ušao je u petu godinu. Rusija je u međuvremenu pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i Kijev uoči očekivane veoma hladne zime.
Istovremeno, ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije doveli su do nestašica goriva u pojedinim djelovima zemlje. Dugi redovi automobila zabilježeni su na benzinskim pumpama u većim gradovima, dok su napadi na velike ruske onlajn trgovce dodatno povećali pritisak na ekonomiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napade dronovima duboko unutar ruske teritorije naziva "sankcijama dugog dometa", navodeći da je njihov cilj smanjenje ruskih prihoda i vojnih kapaciteta, kao i pritisak na Kremlj da pristane na pregovore.
Putin je tokom govora priznao da ukrajinski napadi ostavljaju posledice na rusku ekonomiju. Prema njegovim riječima, Rusiju su koštali oko jedan odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je naveo i da je u ukrajinskim vojnim operacijama u Crnom moru onesposobljeno više od 100 ruskih brodova.
"U Crnom moru je zona borbenih dejstava. Gađali smo vojne brodove i plovila koja su prevozila vojni teret i gotovo nikada nismo griješili. Tokom čitave ove priče oni su onesposobili više od 100 naših brodova. Pa, počeli smo da uzvraćamo, a sada nas sa svih strana zasipaju apelima: 'Oh, molimo vas, prestanite to da radite'", rekao je Putin.
"Ista je priča i sa našim rafinerijama nafte. Oni su otvoreno saopštili da im je cilj da nanesu štetu našoj ekonomiji. Da li su uspjeli? Djelimično - prema našim procjenama, izgubili smo oko jedan odsto BDP-a. I to je učinjeno namjerno - ipak je riječ o civilnim ciljevima. Pa, dobili su odgovor po principu ogledala", dodao je Putin.
Putinovo priznanje o ekonomskim posledicama ukrajinskih napada dolazi samo dan nakon što je novoizabranim poslanicima Državne dume rekao da je ruska ekonomija stabilna.
Obraćajući se parlamentarcima, ruski predsjednik kritikovao je i oslanjanje Kijeva na finansijsku pomoć zapadnih saveznika.
"Greške su, posebno sada, apsolutno nedopustive", rekao je Putin.
"Za razliku od nekih, a nećemo upirati prstom, Rusija ne može da trči po svijetu i ponižava se moleći za pomoć ispružene ruke", rekao je.
"Prije svega zato što je, kao što sam već rekao, to ponižavajuće. Drugo, niko nam ništa neće dati i mi to veoma dobro znamo. I treće, i najvažnije, nama to nije potrebno. Ruski finansijski sistem i ekonomija su sigurni", poručio je Putin.
Iako je prethodnih nedelja slao signale da ne namerava da odustane od rata u Ukrajini, Putin je takođe rekao da bi više volio da sukob bude završen pregovorima.
Uoči parlamentarnih izbora Putin je tvrdio da će njihovi rezultati pokazati da su Rusi ujedinjeni oko vojske i njenih ciljeva. Međutim, nezavisni institut Levada centar utvrdio je u avgustovskom istraživanju da je 59 odsto ispitanika bilo za prelazak na mirovne pregovore.
Da Moskva ne planira da smanji intenzitet svoje "specijalne vojne operacije" ukazuju i budžetski dokumenti koje je analizirao Rojters. Prema tim dokumentima, Rusija planira da tokom 2027. godine za odbranu izdvoji 17,1 bilion rubalja, odnosno oko 205,1 milijardu dolara.
To je oko 27 odsto više nego što je prvobitno planirano i predstavlja najveći nivo vojne potrošnje od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.