Direktor CIA Džon Retklif posetio Moskvu kako bi navodno prenio procjenu stanja rata protiv Ukrajine i pozvao na dogovor sa Rusijom.
Direktor CIA Džon Retklif ove nedjelje je u strogoj tajnosti posjetio Moskvu kako bi ruskom rukovodstvu iza zatvorenih vrata prenio sumornu procjenu stanja rata protiv Ukrajine i pozvao ga da pristane na dogovor prije nego što se ruska vojna i ekonomska situacija dodatno pogorša, rekli su sadašnji i bivši američki zvaničnici.
Retklif je poruku prenio Aleksandru V. Bortnikovu, šefu ruske obavještajne službe FSB. Pritom, međutim, nije iznio nikakve prijetnje mogućim posljedicama po Rusiju ako predsjednik Vladimir Putin odluči da zanemari njegovu procjenu i nastavi rat.
Analitičari CIA već dugo sumnjaju da Putinovi savjetnici ruskom predsjedniku pružaju iskrene procjene smjera u kojem se rat razvija i cijene koju Rusija zbog njega plaća.
CIA već godinama održava komunikacione kanale sa FSB-om i ruskom spoljnom obavještajnom službom SVR, piše Njujork tajms u svom izvještaju.
Zvaničnici navode da Retklifov obavještajni kanal sa Bortnikovom djeluje paralelno sa odvojenim kanalima koje su Trampov izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner uspostavili sa drugim visokim Putinovim savjetnicima.
Dio američkih zvaničnika nadao se da će Putin, i sam bivši obavještajac, poruku direktora CIA shvatiti ozbiljnije i doživjeti je vjerodostojnijom i hitnijom od upozorenja poslatih uobičajenim diplomatskim kanalima.
U galeriji pogledajte fotografije kojima je doputovao šef CIA:
Retklif je Putinu prenio surovu informaciju? Otkriveni detalji tajne misije šefa CIA u Moskvi
U četiri oka
Tokom većeg dijela prošle godine Tramp i neki od njegovih najbližih saradnika djelovali su uvjereni da je ruska pobjeda nad Ukrajinom na bojnom polju neizbježna zbog znatno brojnijeg ruskog stanovništva i nuklearnog arsenala te zemlje.
Međutim, Rusija je pretrpjela ogromne gubitke, a njeno napredovanje na frontu praktično je zaustavljeno.
Za sada nije jasno najavljuje li Retklifova poruka ikakvu promjenu američke politike prema Rusiji ili Ukrajini.
Njegova posjeta bila je najnoviji pokušaj Trampove administracije da udahne novi život pregovorima koji su zapeli u slijepoj ulici. Istovremeno postaje sve očiglednije da Ukrajina neće odustati od borbe na istoku zemlje, čak ni uz smanjenu američku vojnu pomoć.
Sjedinjene Države nakon Trampovog povratka na vlast postepeno smanjuju vojnu podršku Ukrajini, primoravajući Kijev da se sve više oslanja na evropske partnere.
CIA je, međutim, zadržala blisko obavještajno partnerstvo sa Ukrajincima, uspostavljeno prije više od deset godina.
Poruka koju je Retklif u četiri oka prenio Bortnikovu uglavnom se poklapa sa nekim od njegovih javnih izjava.
Direktor CIA je prošlog mjeseca otvoreno govorio o ogromnim gubicima ruskih snaga i nesposobnosti Moskve da ostvari ozbiljniji napredak na frontu. Istakao je da je očekivani životni vijek ruskog vojnika na prvoj liniji kraći od 35 minuta.
Dodao je i da je Rusija u 18 mjeseci otkako je preuzeo dužnost direktora CIA osvojila tek oko jedan odsto ukupne ukrajinske teritorije. Takav razvoj događaja pripisao je ukrajinskom „majstorskom ovladavanju“ tehnologijom bespilotnih letjelica.
Prije sastanka sa Bortnikovom u Moskvi, Retklif je razgovarao sa ukrajinskim kolegama i uvjerio ih da će ispitivati ruske stavove, a ne u ime Ukrajine nuditi ustupke.
Diskretni glasnik
Evropske diplomate vjeruju da bi se tokom predstojećih zimskih mjeseci mogao otvoriti prostor za postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Razloge vide u uglavnom zaustavljenoj ruskoj ofanzivi u Donbasu, ali i u sposobnosti Ukrajine da napadima bespilotnim letjelicama Rusiji i dalje nanosi ozbiljnu štetu.
Neki od tih evropskih zvaničnika vršili su pritisak na Trampovu administraciju da grupi pregovarača koji pokušavaju da privole Moskvu na mirovni sporazum pridruži i nekog visokog zvaničnika za nacionalnu bezbjednost – osobu sposobnu da prenese oštru poruku kakvu je Retklif ove nedjelje iznio u Moskvi.
Ukrajinci Vitkofa i Kušnera već dugo smatraju previše bliskim Rusima. Retklifa, dugogodišnjeg zagovornika čvrstog pristupa Moskvi, doživljavaju kao potencijalno neutralnijeg posrednika.
Tramp se Retklifom već više puta koristio kao diskretnim glasnikom.
U januaru je postao prvi zvaničnik na nivou člana vlade koji je posjetio Venecuelu nakon što su američke snage za specijalne operacije zarobile predsjednika Nikolasa Madura.
U maju je otputovao na Kubu, gdje je tamošnjem rukovodstvu iznio sumornu procjenu stanja kubanske ekonomije, pogođene američkom naftnom blokadom. Pozvao je vlasti da sprovedu niz dalekosežnih političkih i ekonomskih reformi prije nego što se situacija dodatno pogorša.
Prvi sastanak
Direktni susreti američkih i ruskih obavještajnih čelnika posljednjih godina bili su rijetki i neredovni.
U novembru 2021. godine tadašnji direktor CIA Vilijam Dž. Berns lično se u Moskvi sastao sa Bortnikovim i drugim visokim ruskim zvaničnicima kako bi upozorio Putina da ne pokreće invaziju punog obima na Ukrajinu.
Godinu dana kasnije, u novembru 2022., Turska je u Ankari ugostila direktan sastanak Bernsa i Sergeja Nariškina, šefa ruske spoljne obavještajne službe.
Američke obavještajne službe prethodno su presrele rusku komunikaciju o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja kojom bi Moskva pokušala da zaustavi ukrajinsko napredovanje tokom tadašnje protivofanzive. Berns je Nariškina upozorio da će Rusija snositi ozbiljne posljedice ako ostvari navedenu prijetnju.
Turski domaćini željeli su da taj sastanak označi početak trajnog kanala direktne komunikacije između Vašingtona i Moskve radi smanjenja napetosti. CIA je, međutim, bila bijesna nakon što je ruska strana poslije sastanka informacije o njemu objavila u javnosti.
Berns i Nariškin više se nisu sastali licem u lice, iako su povremeno nastavili da komuniciraju telefonom.
Nakon što se Tramp prošle godine vratio na vlast, Retklif i Bortnikov dogovorili su detalje razmjene zarobljenika. Ovonedjeljni susret u Moskvi ipak je bio njihov prvi sastanak licem u lice.
(Jutarnji list/MONDO)