Ilon Mask predviđa da će vještačka inteligencija i roboti stvoriti svijet obilja u kojem novac više neće imati današnji značaj, a nobelovac Daron Adžemoglu pozvao ga je da u tom slučaju svoje bogatstvo donira u dobrotvorne svrhe.
Najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask nedavno je iznio prognozu prema kojoj bi razvoj vještačke inteligencije i robotike u narednih deset godina mogao da dovede do tolikog obilja da novac izgubi značaj koji danas ima.
"Novac neće biti važan 2036. godine", rekao je Mask u razgovoru za The Economist.
On smatra da će roboti i vještačka inteligencija proizvoditi više robe i pružati više usluga nego što bilo koja osoba može da potroši.
Mask je ovu prognozu iznio nakon perioda tokom kojeg je njegova procijenjena imovina umanjena za više desetina milijardi dolara, prvenstveno zbog pada vrijednosti njegovih vlasničkih udjela.
"Novac vam je potreban za hranu, stanovanje, prevoz i zabavu. Ako svega toga ima u izobilju, za šta vam je onda potreban novac?", upitao je Mask, dodajući da očekuje deflaciju, a ne inflaciju.
Roboti kao pokretači velikih promjena
Ključnu ulogu u Maskovom scenariju imaju roboti, koji bi vještačkoj inteligenciji omogućili da, osim intelektualnog, preuzme i veliki dio fizičkog rada.
Ukoliko bi mašine mogle da obavljaju većinu poslova, proizvode robu i pružaju usluge uz vrlo malo ljudskog rada, troškovi proizvodnje mogli bi drastično da padnu, dok bi količina dostupnih proizvoda i usluga porasla.
Tesla već razvija humanoidnog robota Optimus, kojem Mask namjenjuje široku primjenu u industriji i svakodnevnom životu. Njegova kompanija xAI istovremeno razvija vještačku inteligenciju za koju tvrdi da bi mogla da pomogne u rešavanju nekih od najvećih problema čovječanstva.
Ideja o ekonomiji obilja nije nova
The New York Times podsjeća da Mask nije prvi koji govori o ekonomiji obilja. Karl Marks je još u 19. vijeku zamišljao društvo u kojem bi razvoj proizvodnih snaga omogućio prevazilaženje oskudice i drugačiju raspodjelu bogatstva.
Džon Mejnard Kejns je 1930. godine predvidio da će tehnološki i ekonomski napredak ljudima omogućiti znatno manje rada, procjenjujući da bi radna nedelja mogla da bude skraćena na oko 15 sati.
Ideja obilja poslednjih godina ponovo se pojavljuje u tehnološkim i političkim raspravama. Kompanija Andreessen Horowitz predstavila ju je u svom "Tehno-optimističkom manifestu", dok su Ezra Klajn i Derek Tompson u knjizi "Abundance" iz 2025. zagovarali povećanje ponude stanova, infrastrukture, energije i drugih ključnih dobara kao put ka većem prosperitetu.
Rad bi mogao da postane stvar izbora
Maskova vizija razlikuje se prvenstveno po tome koliko daleko ide. Svoja razmišljanja posebno jasno je predstavio u novembru 2025. godine, na Američko-saudijskom investicionom forumu u Vašingtonu.
Tada je rekao da bi za 10 do 20 godina rad mogao da postane stvar izbora, uporedivši ga sa uzgajanjem povrća u sopstvenoj bašti. Ljudi to mogu da rade zato što žele, iako povrće jednostavno mogu da kupe u prodavnici.
Mask je u decembru na društvenoj mreži X napisao da bi era obilja mogla da počne dvocifrenim privrednim rastom "u roku od 12 do 18 mjeseci".
Univerzalni visoki dohodak kao odgovor na nezaposlenost
Na konferenciji Viva Technology 2024. godine Mask je rekao da bi rad u budućnosti mogao da postane neobavezan i da bi ljude u takvom sistemu mogao da izdržava "univerzalni visoki dohodak".
Nije objasnio kako bi se takav sistem finansirao niti na koji način bi se novac raspodjeljivao. Nedavno je na mreži X napisao da bi univerzalni visoki dohodak mogao da bude odgovor na nezaposlenost izazvanu razvojem vještačke inteligencije.
Može li AI zaista da stvori obilje?
Mogućnost velikog skoka produktivnosti nije samo Maskova ideja. U radu američkog Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja transformativna vještačka inteligencija definisana je kao tehnologija koja bi mogla trajno da poveća rast produktivnosti na nivo tri do pet puta viši od istorijskog prosjeka.
Veliki potencijal vidi i izvršni direktor kompanije Anthropic Dario Amodei. On smatra da bi dovoljno napredna vještačka inteligencija mogla da povezuje znanja iz različitih oblasti i znatno ubrza naučna otkrića i tehnološke inovacije.
Amodei je, međutim, oprezniji kada govori o ekonomskim posledicama. Kaže da je mnogo sigurniji da AI može da stvori revolucionarne tehnologije nego da može da riješi nejednakost i obezbijedi privredni rast. Ekonomija, upozorava, zavisi i od ljudskih odluka i brojnih ograničenja koja tehnologija sama ne može da ukloni.
AI Magazine navodi i konkretnije prepreke ovakvom scenariju. Razvoj vještačke inteligencije mogao bi da se suoči sa ograničenom dostupnošću energije, infrastrukture i drugih resursa, dok bi koristi od automatizacije mogle nesrazmerno da pripadnu vlasnicima kapitala.
Fizičke granice Maskove vizije
Između rasta produktivnosti i sveta u kojem novac više nije važan postoji nekoliko velikih koraka.
Yahoo Finance upozorava da Maskovi rokovi zanemaruju fizička ograničenja privrednog rasta. Vještačka inteligencija može da se razvija velikom brzinom, ali elektrane, elektroenergetske mreže, rudnici, fabrike i globalni lanci snabdijevanja ne mogu da se šire istim tempom.
Čak i ukoliko mogućnosti vještačke inteligencije nastave ubrzano da rastu, resursi poput litijuma i bakra ostaće ograničeni.
I ranijim tehnologijama koje su temeljno promijenile privredu, poput parne mašine i električne energije, bile su potrebne decenije da se dovoljno prošire i značajno utiču na ukupnu ekonomsku proizvodnju.
Nobelovac pozvao Maska da podijeli bogatstvo
Na Maskovu prognozu reagovao je i Daron Adžemoglu, profesor na Masačusetskom tehnološkom institutu i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine.
On je pozvao Maska da pokaže koliko zaista vjeruje u sopstveno predviđanje.
"Ako novac neće biti važan 2036. godine, zašto se ne biste obavezali da ćete svoje sadašnje bogatstvo od približno bilion dolara najkasnije do tada donirati u dobrotvorne svrhe?", napisao je Adžemoglu.
Mask mu je odgovorio:
"Zapravo ću učiniti nešto u tom smjeru", ne navodeći šta to konkretno podrazumijeva.
(Index.hr/Mondo)