Imamo iskustvo ne samo da trpimo, jer 'trpjeti' nije baš dobar glagol u ruskom jeziku, ali iskustvo prikupljanja razumijevanja situacija je zaista veliko. To iskustvo ničemu nije naučilo naše evropske kolege, sa rijetkim izuzecima, rekao je Lavrov.
Moskva je više puta pokazala fleksibilnost pri rešavanju ukrajinskog sukoba, ali njeno strpljenje ima granice, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, povodom Dana diplomatskog radnika koji se obilježava 10. februara.
"Naša savjest je čista i naše strpljenje nije bezgranično. Znate ruski karakter po poslovicama – sedam puta mjeri, jednom sijeci. Mi smo dugo mjerili i na osnovu toga donosili zaključke", poručio je Lavrov.
On je podsjetio na inicijativu koja je dogovorena prošle godine u martu o prekidu vatre na energetskim objektima. Rusija se strogo pridržavala dogovora, dok ga je Kijev prekršio na stotine puta.
Podsjetio je da su upravo Ukrajinci prvi počeli da gađaju energetske i druge civilne objekte, uključujući stambene zgrade i prodavnice.
"Imamo iskustvo ne samo da trpimo, jer 'trpjeti' nije baš dobar glagol u ruskom jeziku, ali iskustvo prikupljanja razumijevanja situacija je zaista veliko. To iskustvo ničemu nije naučilo naše evropske kolege, sa rijetkim izuzecima", dodao je Lavrov.
Osim toga, ukazao je na kršenje prava ruskog naroda na ukrajinskim teritorijama, poput ukidanja prava na korišćenje ruskog jezika. Ministar je upozorio da je ovo nešto o čemu nema pregovaranja. Budući da je Ukrajina članica UN, ona je u obavezi da osigura ovo pravo svim građanima, i ono ne može biti razmatrano kao predmet "ustupaka".
On je naglasio da Ukrajina koja potpiše sporazume "ne smije kršiti međunarodno pravo ili ukrajinski Ustav, koji garantuje prava nacionalnih manjina".
Ministar je ukazao na brojne primjere fleksibilnosti Rusije u proteklih desetak godina. Zatim se osvrnuo i na plan američkog predsjednika za rešavanje sukoba i podsjetio da je ruska strana bila spremna da prihvati predloge SAD, "uzevši u obzir kompromise".
Zatim je, nakon Enkoridža, dugo čekala da objave da su se strane dogovorile i kakva odluka je donesena, ali sve do sada se ta verzija plana "prepravlja".
"U Enkoridžu smo prihvatili predlog administracije Trampa o Ukrajini. Ako ćemo muški, to je trebalo da znači da smo Ukrajinu sklonili u stranu sa našeg svijetlog puta ka budućoj saradnji i procvatu", naveo je on.
Ali, kako je primijetio, stalno se mijenjaju nekakvi novi uslovi i zahtjevi Ukrajine prema Rusiji. Prema njegovim riječima, Ukrajina koju Rusija želi da vidi kao susjeda mora biti neutralna i prijateljska.
"To mora biti prijateljska Ukrajina. Ne nužno saveznik, ali neutralna i prijateljska. A to, naravno, pretpostavlja poštovanje ne samo prava stanovnika teritorije koja će ostati ukrajinska, ne samo njihovih prava na pristup blagodetima civilizacije, toplini, hrani i vodi, već i njihovih osnovnih ljudskih prava, ako hoćete, uključujući jezik, obrazovanje i religiju", istakao je Lavrov.
On je istakao da je Rusija priznala Ukrajinu kao neutralnu, nenuklearnu državu.
"Kada smo 1991. godine priznali nezavisnost Ukrajine, priznali smo upravo takvu državu – vanblokovsku, neutralnu i bez nuklearnog oružja. Zato danas imamo apsolutno čistu savjest", rekao je Sergej Lavrov u intervjuu za RT.
Lavrov je poručio da su Rusiji u Donbasu i Novorusiji važniji ljudi od teritorija.
"Nama čak teritorije i zemlja nisu toliko važni. Najvažniji su ljudi koji žive na tim teritorijama, čiji su preci tamo živjeli", rekao je šef ruske diplomatije.