Kina intenzivno jača vojsku i sprovodi vojne vježbe oko Tajvana, dok SAD naoružavaju Tajvan, održavajući balans između priznanja kineskog teritorijalnog integriteta i podrške ostrvu.
Rast tenzija između Narodne Republike Kine i Tajvana postao je svakodnevna pojava. Nagomilavanje trupa i sve češći incidenti na moru i u vazduhu stvaraju utisak da sukob može izbiti svakog trenutka. Politički lideri Kine i Japana konstantno razmjenjuju oštre izjave, prijeteći jedni drugima vojnom intervencijom.
Situacija se dodatno zaoštrila dolaskom Donalda Trampa na vlast u SAD i sprovođenjem protekcionističke politike prema Kini, te dolaskom Sanae Takaiči na mjesto prve premijerke Japana, koja dijeli slične nacionalističke principe s američkim predsjednikom.
Dr. Eli-Katarina Polkamp, ekspertkinja za Japan i istočnu Aziju pri Evropskom savjetu za spoljne odnose, pojašnjava: „Eskalacija tenzija između Kine i Japana od dolaska premijerke Takaiči predstavlja strukturnu promjenu, a ne privremeni diplomatski sukob. Japan je prvi put od Drugog svjetskog rata javno priznao mogućnost oružanog sukoba u regionu.“
Premijerka Takaiči, poznata kao snažna nacionalistkinja, najavila je izmjene Ustava i veće angažovanje japanske vojske, uz strože mjere prema stranim radnicima, posebno kineskim državljanima. „Označena kao 'gvozdena dama', ona simbolizuje nepopustljivost u pitanjima nacionalne bezbjednosti i identiteta“, navodi Polkamp.
Kina intenzivno jača vojsku i sprovodi vojne vježbe oko Tajvana, dok SAD naoružavaju Tajvan, održavajući balans između priznanja kineskog teritorijalnog integriteta i podrške ostrvu. „Rat oko Tajvana ekonomski je iracionalan zbog duboke međuzavisnosti, ali nepredvidiv ukoliko nacionalni imperativi prevladaju nad ekonomijom“, objašnjava Polkamp. Sukob bi mogao paralizovati globalnu tehnologiju i pogoditi desetine procenata svjetskog BDP-a.
Trampova azijska turneja u oktobru 2025. pokazala je američku podršku Japanu i transakcioni pristup savezništvima. „Sastanak sa Takaiči signalizirao je podršku američkoj strategiji jačanja Japana kao prve linije odbrane protiv Kine. Susret sa Si Đinpingom bio je oprezniji, sa naglaskom na ekonomsku saradnju, bez jasnih bezbjednosnih garancija“, kaže Polkamp.
Sukobi oko ostrva Senkaku/Diaoju dodatno opterećuju odnos Kine i Japana. Iako bi nekontrolisani incident mogao izazvati širi rat, vjerovatniji scenarij je postepena eskalacija i regionalno rivalstvo. Japan napušta pacifističku politiku kroz povećanje odbrambenog budžeta i nabavku raketa dugog dometa, što predstavlja vojnu normalizaciju, a ne klasičnu remilitarizaciju.
Južna Koreja, smještena između supersila SAD i Kine, balansira između ekonomskih interesa i sigurnosnih izazova sa Sjevernom Korejom. „Direktan sukob Kine i Japana ne bi odmah uključio Južnu Koreju, ali rat oko Tajvana mogao bi indirektno destabilizovati poluostrvo i povući američke resurse“, upozorava Polkamp.
Evropski interesi takođe su ugroženi – paraliza lanaca snabdijevanja, rast potrošačkih cijena i odvlačenje američke pažnje sa NATO-a čine region strateški važnim. „Evropa bi trebalo da razvije posebnu strategiju prema Japanu, podrži diskretna partnerstva sa Tajvanom i smanji zavisnost od azijskih poluprovodničkih lanaca“, dodaje Polkamp.
Dr. Eli-Katarina Polkamp je gostujuća saradnica u „Programu za Aziju“ pri Evropskom savjetu za spoljne odnose. Njena istraživanja fokusirana su na japansku spoljnu i bezbjednosnu politiku, kinesko-japanske odnose i stabilnost u azijsko-pacifičkom regionu.