Dvije decenije nakon što je uhapšen i lišen svog carstva, Mihail Hodorkovski ponovo se našao na meti Kremlja. Ruska služba bezbjednosti (FSB) sada ga optužuje da iz Londona planira državni udar protiv Vladimira Putina.
Kada su ruske specijalne snage uz prijetnju pištoljem izvukle Mihaila Hodorkovskog iz privatnog aviona prije zore u Sibiru u oktobru 2003. godine, to je označilo prekretnicu u ranom periodu režima Vladimira Putina. Hodorkovski, koji je kontrolisao naftnu i gasnu kompaniju "Jukos", tada je bio najbogatiji čovjek u Rusiji i otvoreno je kritikovao Putina.
Postao je prvi oligarh koji je zatvoren dok se Putin obračunavao na protivnicima na svaki znak neslaganja. Naknadno uništenje "Jukosa" bilo je početak kraja svake vrste tržišne ekonomije ili transparentnosti u Rusiji. Tačno 22 godine kasnije, Rusija je totalitarna država. A Putin očigledno ponovo smatra Hodorkovskog prijetnjom.
Ovog mjeseca, ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) optužila je Hodorkovskog, koji sada živi u egzilu u Londonu, i 22 člana Ruskog antiratnog komiteta, za planiranje državnog udara, prenio je britanski Telegraf.
Prema FSB-u, komitet, koji je osnovan da se suprotstavi ratu u Ukrajini, zalaže se za "nasilno preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka u Ruskoj Federaciji". Hodorkovski kaže da su optužbe lažne, a analitičari da je to jasan znak novog osjećaja ranjivosti u srcu Rusije.
Putin attacks the Russian Antiwar Committee for creating a platform for dialogue with PACE because he knows what we've proven:
— Mikhail Khodorkovsky (@khodorkovsky_en)October 14, 2025
Russians deserve legitimate representation, and we're delivering it
[1/6]pic.twitter.com/9hF8Koh4z5
"To nam govori da je Kremlj paranoičan. Putin traži neprijatelje kako bi pokušao da ojača svoj režim", kaže Džon Herbst, viši direktor Evroazijskog centra Atlantskog savjeta i bivši ambasador Amerike u Ukrajini. Odjednom, Putin ima mnogo razloga za zabrinutost.
Ruska ekonomija počinje da se urušava. Preduzeća su osakaćena visokim kamatnim stopama, troškovi zaduživanja vlade su porasli, a ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov je u junu upozorio da je zemlja "na ivici recesije". Upozorenja o potencijalnoj lavini dugova koji bi mogli da pokrenu finansijsku krizu su sve veća.
Pojavljuju se i manja žarišta protesta. Ranije ovog mjeseca, stotine ljudi okupilo se na trgu u Sankt Peterburgu, kako bi pevali zabranjenu pesmu kojom se poziva na svrgavanje Putina. U međuvremenu, Ukrajina agresivno pojačava napade dronovima na ruske rafinerije nafte, što smanjuje zalihe benzina u zemlji.
Sada i američki predsjednik Donald Tramp zavrće šrafove. Nakon frustracije zbog nedostatka napretka u okončanju rata u Ukrajini, on je najavio nove sankcije koje su usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije - "Lukoil" i "Rosnjeft".
Indija i Kina, glavni kupci ruske nafte od početka rata, odgovorile su ograničavanjem kupovine. To preti da prekine ključne prihode od nafte za Putinovu ratnu mašineriju, ali i samu Rusiju.
"Prvi put za tri i po godine, Rusija zaista trpi štetu. Mislim da vlada izvesna panika", kaže Timoti Eš, saradnik u programu za Rusiju i Evroaziju u Čatam Hausu.
Ekonomska kriza se pogoršava
Ruska ekonomija je do sada bila izuzetno otporna tokom rata sa Ukrajinom, prkoseći predviđanjima da će se srušiti nakon početnog talasa sankcija širom svijeta.
Jedan od razloga zašto je do sada prebrodila oluju je taj što je Kremlj tjerao banke da pozajmljuju odbrambenim kompanijama, umjesto da jednostavno koriste državni novac. Da bi to uradili, dato im je zeleno svjetlo da pozajmljuju bez uobičajenih provjera kreditne sposobnosti ili rezervi za pokrivanje potencijalnih neizvršenja obaveza.
"Sve vrijeme su finansirali rat pozajmljenim novcem, to se jednostavno nije prikazivalo u bilansu stanja države", kaže Krejg Kenedi iz Harvardovog centra Dejvis za ruske i evroazijske studije.
Kenedi ima iskustvo iz prve ruke o tome kako Rusi posluju. On je bivši potpredsjednik Banke Amerike "Meril Linč" i vodio je najveću rusku korporativnu transakciju ikada.
"Ovo je samo mračna gomila dugova", upozorava on.
U pitanju su ogromni iznosi. Oko 23 odsto, ne manje od 190 milijardi dolara neizmirenih korporativnih kredita ruskih banaka sada je namijenjeno kompanijama za proizvodnju oružja, prema Kenedijevoj analizi. To je ekvivalentno oko 37 odsto godišnjeg državnog budžeta.
Ne samo da je ovaj novac pozajmljen bez odgovarajuće provere kreditne sposobnosti, već je otišao u sektor koji ima lošu kreditnu istoriju. Svi sektori u Rusiji se takođe bore sa problemima visokih kamatnih stopa. Kamatna stopa centralne banke dostigla je najviši nivo u poslednje dvije decenije od 21 odsto prošlog oktobra, a sada iznosi 16,5 odsto.
Sergej Čemezov, generalni direktor "Rosteha", najvećeg ruskog proizvođača oružja, upozorio je prošlog oktobra da su visoki troškovi zaduživanja neodrživi za taj sektor.
"Ako nastavimo ovako da poslujemo, praktično većina naših kompanija će bankrotirati", rekao je Čemezov.
German Gref, generalni direktor Sberbanke, najveće ruske banke, upozorio je na krizu.
"Sada vidimo da mnoga preduzeća počinju da imaju problema sa servisiranjem kredita, a troškovi rizika i rezervisanja takođe rastu za banke", rekao je on.
(Britanski telegraf/Blic)