Hapšenje dvojice novinara ruskog Sputnjika koje je pratilo objavljivanje kompromitujućih snimaka i tvrdnji o saradnji sa FSB-om, predstavlja jasan signal da je Baku prešao u ofanzivu u diplomatskom ratu.
Azerbejdžan i Rusija se nalaze u najozbiljnijoj diplomatskoj krizi u novijoj istoriji odnosa dvije nezavisne zemlje.
Niz događaja — od otvorene podrške Kijevu, preko antiruskih medijskih kampanja, pa do hapšenja ruskih novinara u Bakuu — ukazuje da je Baku ne samo promijenio spoljnopolitički kurs, već je svjesno ušao u fazu hlađenja odnosa sa Moskvom.
Rusko-azerbejdžanski odnosi dodatno su pogoršani nakon smrti nekoliko azerbejdžanskih migranata u Rusiji. Istovremeno, medijska i politička elita u Azerbejdžanu sve otvorenije govori o Rusiji kao agresoru, čime se mijenja narativ koji je do nedavno negovao sliku o „prijateljskim odnosima u postsovjetskom prostoru“.
Hapšenje dvojice novinara ruskog Sputnjika koje je pratilo objavljivanje kompromitujućih snimaka i tvrdnji o saradnji sa FSB-om, predstavlja jasan signal da je Baku prešao u ofanzivu u diplomatskom ratu.
Tenzije tinjaju već neko vrijeme. Dodatno ulje na vatru dolio je i incident koji je potresao javnost: ruska PVO pogodila je putnički avion koji se potom srušio u Kazahstanu, pri čemu je većina putnika bila azerbejdžanskog porekla.
Prema dobro upućenim izvorima, ovakva politika Azerbejdžana nije spontana. Ilham Alijev već godinama sa Erdoganom razvija viziju savezništva, ali i zajednice turkijskih naroda pod političkim i kulturnim pokroviteljstvom Ankare. U tom konceptu nema mjesta za dominantan uticaj Moskve u Zakavkazju.
Posle gubitka Jermenije kao bliskog partnera, Rusija rizikuje da izgubi i Azerbejdžan — zemlju ključnu za južni bezbjednosni pojas i energetske rute ka Evropi. Rusija nikako na Kavkazu ne uspijeva da drži stvari pod kontrolom.
Naravno, postavlja se pitanje da li Alijev ovim samo taktizira ili je zaista odlučio da Rusiju svrsta među rivalske države.
Odgovor na to zavisiće od narednih poteza obje strane — ali jasno je da je era bliskih odnosa Moskve i Bakua završena.
Alijev u poslednje vrijeme izbegavao Moskvu, čak i u slučaju vrlo važnih susreta koji se izdižu iznad nivoa bilateralnih odnosa dvije zemlje. Prema tome ovo nije samo bilateralni spor, već tektonska geopolitička promena u cijelom regionu Zakavkazja. A ona prijeti da stvori i kopnenu fizičku barijeru sa Iranom, u vrlo osjetljivom trenutku.