Napad SAD na Iran bio bi korak koji bi destabilizovao cijelu situaciju, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Rusija odgovara Sjedinjene Države od napada na Iran jer bi to radikalno destabilizovalo Bliski istok, izjavio je u sredu zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, a Moskva procenjuje da Izrael rizikuje da izazove nuklearnu katastrofu svojim napadima.
Rusija je u januaru potpisala strateško partnerstvo sa Iranom i takođe ima odnose sa Izraelom, iako je rat Moskve u Ukrajini zabrinjavajući za izraelske vlasti. Ruska ponuda za posredovanje u izraelsko-iranskom sukobu nije prihvaćena.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov je, govoreći na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, rekao novinskoj agenciji Interfaks da Moskva poziva Vašington da se uzdrži od direktnog mešanja.
"To bi bio korak koji bi radikalno destabilizovao ciijelu situaciju", citirao je Interfaks Rjabkovu, kritikujući takve "spekulativne opcije o kojima se samo nagađa".
Šef ruske spoljne obaveštajne službe SVR, Sergej Nariškin, izjavio je da je situacija između Irana i Izraela sada kritična, a portparolka Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, ocenila je da izraelski napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu znače da je svet "milimetrima" od katastrofe.
"Nuklearna postrojenja su meta", rekla je ona za Rojters, dodajući da je nuklearna kontrolna organizacija UN već zabilježila štetu na betonu.
"Gdje je cijela svjetska zajednica? Gdje su svi ekolozi? Ne znam da li misle da su daleko i da ih ovaj (radijacioni) talas neće stići. Pa, neka pročitaju šta se dogodilo u Fukušimi", rekla je Zaharova, misleći na nesreću u japanskoj nuklearnoj elektrani 2011. godine.
U dvadesetogodišnjem sporazumu o strateškom partnerstvu koji su u januaru potpisali predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Peskov , Rusija se nije obavezala da će pružiti vojnu pomoć Teheranu i nije obavezna da to učini uprkos bliskim vojnim vezama zemalja.
Putin, koji je već izgubio ključnog partnera na Bliskom istoku svrgavanjem sirijskog predsjednika Bašara el Asada prošlog decembra, razgovarao je telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u subotu . Ponudio je usluge Moskve kao posrednika, za šta je Tramp rekao da je otvoren, a kasnije je zahtevao „bezuslovnu predaju“ Irana.
Izvor upoznat sa unutrašnjim razgovorima u SAD rekao je da Tramp i njegov tim razmatraju opcije, uključujući pridruživanje Izraelu u napadima na iranska nuklearna postrojenja.
Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da bi sukob, iako mu se Rusija protivi, mogao doneti neke koristi Moskvi, uključujući više cene nafte, veći kineski apetit za rusku naftu zbog poteškoća u nabavci iranske nafte i preraspodelu američkih vojnih resursa dalje od Ukrajine.