Njemačka industrija izgubila je preko 100.000 radnih mjesta u godini dana, pri čemu je automobilski sektor najteže pogođen. Očekuju se dodatni otkazi zbog kineske konkurencije, visokih troškova i slabe tražnje.
Tekuća ekonomska kriza koštala njemačku industriju više od 100.000 radnih mjesta za godinu dana, a ključni automobilski sektor zemlje najteže je pogođen, prema analizi revizorske i konsultantske firme EY koju je podijelila sa dpa-om. U automobilskoj industriji neto je ukinuto oko 45.400 radnih mjesta.
Do kraja prvog tromjesečja njemačka industrija je zapošljavala 5,46 miliona ljudi - 1,8% ili 101.000 manje nego godinu dana ranije, prema studiji koja se zasniva na podacima Saveznog zavoda za statistiku.
Od 2019. godine, prije pandemije koronavirusa, broj zaposlenih opao je ukupno za 217.000, što predstavlja pad od 3,8%. Tokom 2018. godine, industrija je dostigla rekord sa oko 5,7 miliona zaposlenih. Industrijske firme su pod ogromnim pritiskom, rekao je Jan Brorhilker, generalni direktor firme EY.
"Agresivni konkurenti, posebno iz Kine, snižavaju cijene, ključna prodajna tržišta slabe, tražnja u Evropi stagnira na niskom nivou i postoji značajna neizvjesnost u vezi sa cijelim američkim tržištem. Istovremeno, firme se suočavaju sa visokim troškovima - na primjer za energiju i radnu snagu", rekao je Brorhilker.
Očekuje se dodatnih 70.000 otkaza
Prihodi njemačke industrije nastavili su da lagano opadaju nakon pada početkom 2024. godine. Brorhilker očekuje da će do kraja godine biti izgubljeno najmanje 70.000 radnih mjesta u industriji. Firme, posebno u sektoru mašinstva i automobilske industrije, pokrenule su programe za smanjenje troškova.
"Otkazi se ne naziru kraju. Zasad ćemo čuti mnogo loših vijesti prije nego što stvari ponovo počnu da se popravljaju", rekao je Brorhilker.
U automobilskoj industriji, koja se bori sa slabom tražnjom, kineskom konkurencijom i prelaskom na električna vozila, gotovo 6% radnih mjesta izgubljeno je u roku od godinu dana.Zaposlenost u sektoru pala je na oko 734.000 ljudi do kraja marta.
Zaposlenost je takođe značajno pala u sektoru metalne proizvodnje i tekstilnoj industriji, sa smanjenjem od preko 4% u svakom. Nasuprot tome, hemijski i farmaceutski sektor zabilježili su minimalan gubitak radnih mjesta od 0,3%.
Dugoročni rast industrijske zaposlenosti
Kriza u njemačkoj industriji pokrenula je raspravu o Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji, a kritičari upozoravaju na deindustrijalizaciju. Ipak, dugoročno gledano, industrijska zaposlenost je porasla: Krajem 2024. godine iznosila je 3,5% ili 185.000 ljudi više nego 2014. godine, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku.
"Njemački industrijski sektor često je proglašavan mrtvim, ali se više puta pokazao kao izuzetno otporan zahvaljujući svojim snažnim temeljima", rekao je menadžer EY-a Brorhilker. Ipak, uslovi moraju da se poboljšaju: Osim nižih troškova i manje birokratije, potrebno je ojačati domaću tražnju kako bi ekonomija bila manje zavisna od izvoza. Višemilijardni investicioni paket savezne vlade mogao bi da pruži određeni podsticaj.
Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) takođe smatra da vlada snosi dio odgovornosti. Pritisak za djelovanje je veliki jer je konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije poslednjih godina opala, izjavila je predsjednica VDA Hildegard Miler.
"Konkurentnost i atraktivnost Njemačke kao lokacije moraju stoga biti vodeći principi nove savezne vlade. Ta dva faktora određuju gdje se ulaže, rekla je, što znači gdje se stvaraju radna mjesta budućnosti", rekao je Miler.
(Seebiz/Mondo)