"Konačno je shvatio da je prevaren": Tramp napravio potpuni zaokret, odlučio je da snažno udari na Putina

Američka administracija razmatra različite mjere kako bi primorala ruskog predsjednika Vladimira Putina da popusti u pregovorima.

Prema izvorima, iako se ne planiraju dodatne sankcije bankama, administracija razmatra različite mjere kako bi primorala ruskog predsjednika Vladimira Putina da popusti u pregovorima, uključujući predlog za 30-dnevno primirje koje Ukrajina podržava, ali Kremlj uporno odbija.

Tramp je u nedjelju prvi put javno spomenuo mogućnost novih sankcija, izjavivši: "Definitivno razmišljamo o tome. Mnogo života se gubi. Ne razumijem šta je sa njim. Šta mu se, dođavola, desilo?" Ove riječi pokazuju njegov bijes prema Putinu, sa kojim je ranije tvrdio da ima "poseban odnos".

Prema nezvaničnim informacijama iz američke administracije, Tramp takođe razmatra mogućnost potpunog povlačenja iz mirovnih pregovora ako poslednji pokušaj ne uspije - što bi bio značajan zaokret za predsjednika koji je obećao da će zaustaviti rat u Ukrajini "prvog dana" svog mandata. Ako SAD odustanu od pregovora, nije jasno da li će nastaviti sa vojnom pomoći Kijevu, što bi moglo značajno uticati na situaciju na bojnom polju i ravnotežu snaga.

"Predsjednik Tramp je jasno stavio do znanja da želi mir kroz pregovore", rekla je portparolka Bijele kuće Karolina Livit, dodajući da on "mudro drži sve opcije otvorenim". Ovaj razvoj događaja označava dalje pogoršanje odnosa između SAD i Rusije, koji su poslednjih mjeseci bili turbulentni.

Na početku svog mandata, Tramp je vjerovao da može popraviti odnose sa Moskvom zahvaljujući svom navodnom uticaju na Putina. Ali samo nekoliko sati nakon što je Tramp najavio moguće sankcije, Rusija je pokrenula svoj najveći vazdušni napad na Ukrajinu do sada, lansirajući preko 350 eksplozivnih dronova i najmanje devet krstarećih raketa. Ukrajinska protivvazdušna odbrana potvrdila je da je to bio najintenzivniji napad od početka invazije, dok je Rusija tvrdila da je to bio odgovor na ukrajinske napade na njenu teritoriju.

Tramp, koji je tokom kampanje tvrdio da će "u jednom danu okončati rat", do sada nije uspio da izvuče značajne ustupke od Putina. Naprotiv, ruski lider je pojačao svoju agresiju, ignorišući mirovne predloge iz Vašingtona. Njemački kancelar Fridrih Merc je u ponedjeljak objavio da će SAD, Nemačka, Francuska i Velika Britanija ukinuti ograničenja dometa oružja isporučenog Ukrajini, što će Kijevu omogućiti da napada vojne ciljeve duboko unutar Rusije.

Do sada je Ukrajini bilo dozvoljeno da koristi zapadno oružje samo u ograničenom području. Bajdenova administracija se protivila odluci iz straha od eskalacije, ali izgleda da je došlo do promjene stava. Bijela kuća se još nije zvanično oglasila povodom ovog razvoja događaja. Trampov stav prema Putinu u prvim mjesecima njegovog mandata varirao je - od prijetnji sankcijama i oštrih izjava do predloga za uklanjanje trgovinskih barijera i investiranje u Rusiju. Ali poslednjih dana njegova retorika postaje sve oštrija.

"Poznajem ga godinama, uvijek smo se dobro slagali, ali sada šalje rakete u gradove i ubija civile. To mi se uopšte ne sviđa. Pričamo o miru, a on bombarduje Kijev i druge gradove. To nije u redu", rekao je Tramp u nedjelju. Bivši ambasador SAD u Ukrajini, Vilijam Tejlor, prokomentarisao je: "Čini se da Tramp počinje da shvata ko je Putin zapravo. Pitanje je, da li će to shvatanje dovesti do konkretnih akcija? Da li će uvesti ozbiljne sankcije? Izgleda da Tramp shvata, ili je već shvatio, da je Putin prepreka miru".

Tramp je nedjeljama odolevao pritisku da oštro odgovori na Putinovo odbijanje da sazove prekid vatre, iako je Ukrajina pristala na prekid vatre. Saveznici poput senatora Lindzija Grejama upozorili su ga da Putin pregovara samo pod pritiskom sankcija. Tri ključna faktora oblikovala su Trampov stav: Prvo, njegova nesklonost prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koga vidi kao provokatora i prepreku miru. U nedjeljnoj objavi na društvenim mrežama, Tramp je kritikovao Zelenskog, rekavši da "ne pomaže svom narodu svojim govorom", sugerišući da ukrajinski lider dodatno podiže tenzije.

Drugo, Tramp sumnja da bi dodatne sankcije oslabile Rusiju, ali vjeruje da bi mogle da ugroze njegov cilj obnove ekonomske saradnje sa Rusijom. Treće, Tramp je bio uvjeren da "dovoljno dobro poznaje Putina" i da će ga saslušati iz poštovanja, zaustavljajući rat. Ali prošlonedjeljni telefonski razgovor sa Putinom, u kojem je ruski lider ponovo odbacio primirje, razočarao je Trampa.

Nakon toga, obratio se Zelenskom i evropskim liderima, izrazivši sumnju da Putin uopšte želi da okonča sukob, piše "Volstrit žurnal". U međuvremenu, američki Senat pojačava pritisak na Rusiju. Senatori Lindzi Grejam i Ričard Blumental predložili su zakon kojim bi se uvele nove sankcije i visoke carine zemljama koje kupuju rusku naftu, gas i uranijum. Predlog ima podršku više od 80 senatora, što pokazuje snažan konsenzus protiv Putinove agresije.

Tramp se tako pridružio nizu američkih predsjednika koji su verovali da mogu sarađivati sa Putinom, samo da bi na kraju shvatili da su pogriješili. Džordž V. Buš je 2001. godine rekao da u Putinu vidi "iskrenog i pouzdanog čovjeka", ali je usledila invazija na Gruziju. Barak Obama je pokušao da "resetuje" odnose 2009. godine, ali je Rusija anektirala Krim. Tokom svog prvog mandata, Tramp nije uspio da zaustavi rusku podršku separatistima u Donbasu, iako je isporučio oružje Ukrajini. Tokom kampanje, tvrdio je da invazije na Ukrajinu ne bi bilo da je on bio predsjednik.

"Prije nego što uđem u Ovalni kabinet, rat između Rusije i Ukrajine biće završen", rekao je Tramp u julu 2023. Međutim, kako sukob eskalira, a Putin odbija da pregovara, sve više ljudi se pita - da li je Trampova retorika samo još jedna iluzija koja se raspada pred ruskom stvarnošću?