Sjedinjene Američke Države ne priznaju diplomatski azil koji je Ekvador dao osnivaču Vikiliksa Džulijanu Asanžu, saopštio je Stejt department
Ekvador se obratio Organizaciji Američkih Država, koje okuplja sve zemlje sjeverne, centralne i Latinske Amerike, nakon što je donio odluku o davanju političkog azila Asanžu.
Prema sporazumu OAD iz 1954.godine, zemlje članice se slažu da daju azil u svojim diplomatskim misijama osobama koje su tražene iz političkih razloga, ali ne i osobama koje zakon traži zbog običnih krivičnih djela.
SAD nisu dio tog sporazuma i ne priznaju koncept diplomatskog azila kao djela međunarodnog prava, saopštio je Stejt department.
U saopštenju se dodaje da Amerika vjeruje da je slučaj Asanža bilateralno pitanje Ekvadora i Velike Britanije sa kojim OAD nema nikakve veze.
Pristalice Asanža se plaše da bi Švedska koja ga potražuje, kasnije mogla da ga izruči Americi, zbog odavanja vojnih i diplomatskih podataka iz niza diplomatskih predstavništava SAD širom svijeta.
Zvanični Vašington je više puta demantovao da ima namjeru da krivično goni osnivača Vikiliksa. Iako SAD ne priznaju status diplomatskog azila, one same često u svojim ambasadima i konzulatima prihvataju osobe koje se nalaze pred progonom vlasti, režima koje Amerika ocjenuje kao nedemokratske.
Posljednji slučaj je iz maja, kada je u ambasadi SAD u Pekingu utočište našao aktivista za ljudska prava iz Kine Čen Guangčeng. Kina je na kraju dozvolila Čenu da napusti njenu teritoriju i ode u SAD.
Jedan od vodećih aktivista pobune na Tjenanmenu Fang Lizi takođe se sakrio u ambasadu SAD u Pekingu 1989.godine, gdje je duže od godinu dana živio sa suprugom, prije nego što mu je dozvoljeno da ode u Ameriku.
(Tanjug/Foto: Beta/AP/Matt Dunham, sa protesta ispred ambasade Ekvadora u Londonu)