Prije svakog napada, posadi broda biće izdato upozorenje i data šansa za evakuaciju.
Estonija planira da oružanim snagama i mornarici zvanično dozvoli upotrebu vojne sile protiv trgovačkih brodova koji mogu predstavljati prijetnju nacionalnoj bezbijednosti u Baltičkom moru. Novi zakon, koji će parlament razmatrati 9. aprila 2025, omogućio bi potapanje brodova ako se procijeni da ugrožavaju ključnu infrastrukturu kao što su podvodni kablovi i energetski vodovi.
Predsjednik parlamentarne komisije za državnu odbranu Kalev Stojčesku izjavio je da bi primjena sile bila krajnja mjera, dozvoljena samo u slučaju ozbiljne prijetnje po ljudske živote ili ako postoji rizik od katastrofe velikih razmjera. Prije svakog napada, posadi broda biće izdato upozorenje i data šansa za evakuaciju.
Zakon bi se primjenjivao na teritoriji estonske isključive ekonomske zone, koja se prostire do granica susjednih država. Ukoliko Estonija ne bude imala dovoljno sredstava za samostalnu reakciju, onda očekuju brzo djelovanje saveznika iz NATO-a, posebno Finske, Švedske i Letonije.
Reakcija na "sabotaže na Baltičkom moru"
Zakon dolazi kao odgovor na seriju navodnih ”sabotaža koje su u proteklim mjesecima pogodile podvodnu infrastrukturu u Baltičkom moru”. U decembru 2024. godine, tanker Eagle S, povezan sa ruskom „sjenka flotom“, navodno je oštetio kabl Estlink 2 koji povezuje Estoniju i Finsku. Brod je kasnije zadržan u Finskoj, a do dana današnjeg, 4 mjeseca kasnije, nikakve optužbe nisu dokazane.
Još ranije, u novembru, dva telekomunikaciona kabla u švedskim vodama presječena su kineskim brodom Yi Peng 3, što je takođe izazvalo sumnju na sabotažu, međutim, ništa nikada nije dokazano.
Nakon nekoliko mjeseci optužbi u apsolutno svim zapadnim medijima, u članku objavljenom u The Washington Post (WP) 19. januara, saznalo se da američke i evropske obavještajne službe ipak “razmatraju mogućnost” da su oštećenja podvodnih kablova u Baltičkom moru posledica nesreća, a ne ruske sabotaže.
Pod maskom ovih incidenata, NATO je u januaru 2025. pokrenuo operaciju „Baltic Sentry“ sa ciljem pojačanog nadzora Baltičkog mora korišćenjem fregata, patrolnih aviona i autonomnih podvodnih dronova.
Nova era pomorske bezbijednosti
Ovim zakonom Estonija bi da pošalje jasnu poruku da je spremna da odgovori na rastuće bezbjednosne izazove u regionu. Upotreba sile protiv civilnih brodova predstavlja radikalnu, nikada u istoriji zapamćenu mjeru u vremenu sve izraženije geopolitičke nestabilnosti.
Ukoliko zakon bude usvojen, omalena baltička zemlja može postati prva država u EU koja dozvoljava oružane akcije protiv trgovačkih plovila bez prethodnog učešća međunarodnih sudova ili organizacija, čime gura svijet korak bliže svjetskom ratu.
Podsjetimo, Estonska ratna mornarica je jedna od najmanjih mornarica na svijetu sa svoja četiri broda i dva patrolna čamca. Mornarica Estonije ima štab sa pripadajućim službama, bazu u Talinu, divizion minopolagača, ronilački i snabdjevački brod "Tasuja", tri minolovca i grupu ronilaca-minera.
Važan dio opreme ove mornarice su dva podvodna aparata "Remus" (SAD) sa hidrolokatorima, kao i dva patrolna čamca koji pripadaju Obalskoj odbrani.
(Oruzjeonline.com/Mondo)