Letonija, Litvanija i Estonija su već "pokazale zube" Rusiji i povukle se iz sporazuma o zabrani protivpješadijskih mina.
NATO se punom parom priprema na potencijalne ruske teritorijalne pretenzije u budućnosti. Estonija, Letonija i Litvanija grade "Baltičku odbrambenu liniju" kako bi zaštitile 966 km granice sa Rusijom, piše britanski Telegraf.
Odbrambena linija predviđa izgradnju 1.000 betonskih bunkera, 600 u Estoniji, koja ima poveću rusku nacionalnu manjinu (oko 296.000, 21 odsto ukupnog stanovništva). Kopaju se i rovovi, protivtenkovski jarci, grade se skladišta municije i skloništa. Iako su radovi u punom jeku, "Baltička odbrambena linija" trebalo bi da bude gotova za oko deset godina.
"Deset godina nam je potrebno da se pripremimo za suočavanje sa ruskom prijetnjom. Putin nam neće dozvoliti da čekamo tih 10 godina", pesimista je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Gabrijelijus Landsbergis.
Dodao je da će najopasnije biti nakon primirja u Ukrajini. Baltički političari i vojni lideri su nekoliko puta upozoravali da će tri bivše sovjetske republike na sjeveru i Moldavija biti sledeća meta Rusije ako se rat u Ukrajini završi u njihovu korist.
Letonija, Litvanija i Estonija su već "pokazale zube" Rusiji i povukle se iz sporazuma o zabrani protivpješadijskih mina. Pridružile su im se Poljska i Finska. Litvanija je otišla korak dalje i prošlog mjeseca napustila sporazum o zabrani kasetnih bombi.
"Spremni smo da upotrebimo apsolutno sve kako bismo se odbranili od invazije", prokomentarisala je litvanska ministarka Dovile Šakalijene odluku o potencijalnoj upotrebi zabranjenog oružja.
Najalarmantniji je bio izvještaj danske tajne službe u kojoj je iznijeta prognoza po kojoj bi Rusija mogla da bude spremna za lokalni rat za šest mjeseci posle rata u Ukrajini, za dvije godine za regionalni rat u regionu Baltičkog mora, a za pet godina za veliki rat u Evropi, ali bez učešća SAD. NATO je još 2023. godine usvojio plan za odbranu "svakog centimetra" na Baltiku uz pomoć Finske, Poljske i Njemačke.