Anina je ubila, kako kaže, više ljudi nego što može da prebroji.
Mjanmar je u centru pažnje zbog razornog zemljotresa koji se dogodio prošle nedelje, u kojem je život izgubilo više od 2.700 ljudi. Međutim, ovo je samo još jedan u nizu problema sa kojima se ova država suočava poslednjih godina. Građanski rat ovdje traje već četiri godine, a dugotrajni sukobi natjerali su sve strane u sukobu da regrutuju djecu kao vojnike. Jedna od njih je 18-godišnja Anina, piše Gardijan.
Anina je istovremeno tinejdžerka i iskusan borac sa zastrašujućom reputacijom i jedina žena u svojoj jedinici pokreta otpora. Četiri godine građanskog rata protiv vladajuće hunte obilježile su veći dio Anine adolescencije. Tinejdžerka je obučena za snajperistkinju, bori se protiv vojske Mjanmara, ali i sa rodnim normama. Ubila je, kako kaže, više ljudi nego što može da prebroji.
"Mrzim kada se ljudi hvale koliko su ljudi ubili. Posle tri sam prestala da brojim", rekla je Anina.
U Falamu, zapadnom Mjanmaru, Anina je jedina žena među stotinama vojnika, a njena preciznost sa snajperom donijela joj je poštovanje u patrijarhalnom društvu. Prijatelji je zovu Anina, što na burmanskom znači "blizu", jer kažu da osjećaju njeno prisustvo čak i kada je nema. Njen pravi identitet ostaje skriven kako bi zaštitila svoju porodicu.
Rat u Mjanmaru
Rat u Mjanmaru je prerastao u jedan od najsloženijih sukoba u jugoistočnoj Aziji. Građanski rat je počeo 1. februara 2021. godine, kada je vojska Tatmadau izvela državni udar i preuzela vlast, zbacivši izabranu vladu Aung San Su Ćija.
Državni udar je izazvao masovne proteste širom zemlje, ali je vojska brutalno ugušila demonstracije, hapsila demonstrante, bila nasilna prema njima i protiv njih koristila bojevu municiju. Demonstracije su ubrzo prešle iz mirnih protesta u oružanu borbu, a širom Mjanmara formirane su Narodne odbrambene snage koje su započele rat protiv vojske.
Iako Tatmadau još uvijek drži ključne gradove, pobunjeničke snage kontrolišu velike djelove teritorije. Vojna hunta se suočava sa sve većim unutrašnjim i spoljnim pritiscima. Glavni frontovi rata su u sjevernim i zapadnim delovima Mjanmara. Regioni Čin i Sagaing postali su žarišta otpora, a pobunjenici preuzimaju kontrolu nad ključnim teritorijama, dok Tatmadau uzvraća žestokim napadima na civilna područja.
Istorija regrutacije djece
Mjanmar ima dugu istoriju regrutovanja djece u oružani sukob. Zemlja se godinama nalazi na međunarodnim listama kao mjesto gdje vladina vojska i etnička policija, koja se bori za autonomiju, regrutuju djecu.
U junu 2022. godine, godišnji izvještaj generalnog sekretara UN o deci i oružanim sukobima dokumentovao je potvrđene slučajeve regrutovanja dece u zemlji: 260 dječaka i 20 djevojčica, od kojih su neke imale samo 12 godina. Većina ovih slučajeva, njih 222, pripisana su vojsci Mjanmara, dok su ostali povezani sa različitim etničkim naoružanim grupama.
Situacija se pogoršala nakon državnog udara 2021. godine - mladi ljudi koji su ostali u zemlji pridružili su se grupama otpora protiv hunte. Komitet UN je upozorio da je za nešto više od godinu dana nakon vojnog udara ubijeno čak 382 djece, dok je još 142 djece mučeno. U tom periodu je navodno uhapšeno više od 1.400 djece, uključujući i one koji su učestvovali ili su bili osumnjičeni da su učestvovali u protestima.
"Uvijek sam na prvoj liniji fronta"
U Falamu, Anina, naoružana indijskom puškom, i ostali Činovi snajperisti su u planinama u potrazi za neprijateljskom vojskom. Anina se kreće nečujno, pucajući sa udaljenosti između 50 i 700 metara. Nikada ne ostaje na istom mjestu jer to predstavlja opasnost od neprijateljskih snajpera, raketa ili vazdušnih udara.
Anina je kao dete naučila da puca, sa svojim ocem je išla u lov na jelene. Pridružila se pobuni sa 14 godina, nakon što je vojska otvorila vatru na mirne demonstrante širom zemlje. Uprkos svojim streljačkim vještinama, bila je mlada i ženstvena pa su joj dodijeljene obaveze čišćenja i kuvanja.
"Rekli su nam da će muškarci i žene imati isti tretman, ali kada smo došli na front, tražili su djevojke da kuvaju. Ne volim da kuvam. Svi misle da je djevojkama mesto u kuhinji. Sada sam uvijek na prvoj liniji fronta, a drugovi me tretiraju kao ravnopravnu", rekla je Anina.
Njen put do snajperistkinje počeo je sa Azadom, samoproglašenim "ljevičarskim internacionalistom" iz SAD. Proveo je četiri godine boreći se sa kurdskim snagama u Siriji prije nego što se pridružio pokretu otpora u Mjanmaru prije godinu dana. Tokom obuke u julu 2024, Anina je bila jedna od najboljih među 12 početnika, a sa samo 17 godina bila je i najmlađa.
Porodicu nije vidjela godinu dana, a njen telefon je isključen kako bi izbegla njihove pozive: "Nedostaju mi. Ponekad poželim da se vratim kući, ali ako to uradim roditelji mi više neće dopustiti da odem. Ostaću dok ne pobijedimo", kaže Anina.