Trampova administracija ukinula je inicijativu koja dokumentuje navodne ruske ratne zločine u Ukrajini.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ukinula je inicijativu, koja je finansirana od strane SAD-a, koja istražuje i dokumentuje navodne ruske ratne zločine u Ukrajini, piše "Washington Post". Ova odluka spada u "paket" šireg zamrzavanja američke inostrane pomoći i izazvala je žestoke kritike među demokratskim poslanicima koji su odmah uputili žalbu.
Ovaj program inače vodi Laboratorija za humanitarna istraživanja Univerziteta Jejl i predstavljao je ključ u istrazi u dokumentovanju potencijalnih i navodno počinjenih ratnih zločina. Sa smanjenjem budžeta, istraživači koji su bili dio tima, izgubili su pristup najvažnijim informacijama, uključujući i satelitske snimke i ostale podatke o kretanju čak 30.000 djece.
Demokratski poslanici su odmah uputili žalbu na ovu odluku Trampove administracije. Oni su poslali pismo državnom sekretaru Marku Rubiu i ministru finansija Skotu Besentu.
Izvor upoznat sa programom tvrdi da je raskid ugovora "vrijedan" 26 miliona evra. Stejt Department je reagovao nakon ovih informacija i negirao je navode o brisanju podataka tvrdeći da svi podaci i dalje postoje, ali da nisu pod njihovom kontrolom.
Juče je američki predsjednik Donald Tramp razgovarao telefonom sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim sa kojim je razgovarao o djelimičnom prekidu vatre u Ukrajini. Razgovor je dobro prošao za razliku od sastanka u Bijeloj kući kada su se žestoko posvađali Tramp i Zelenski, a glavna tema razgovora bila je šta je Tramp dogovorio sa Vladimirom Putinom dan ranije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp su u telefonskom razgovoru u utorak 18. marta dogovorili djelimičan prekid vatre koji se odnosi na razmjenu ratnih zarobljenika i na prestanak raketnih napada na energetsku infrastrukturu. Međutim, samo nekoliko sati kasnije, Rusija je prekršila dogovor, a Ukrajina je brzo uzvratila.
Da podsjetimo, 17. marta 2023. godine Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je nalog za hapšenje Vladimira Putina zbog optužbe da je protivzakonito deportovao ukrajinsku djecu i da je nezakonito prebacivao ljude iz Ukrajine u Rusku Federaciju. Tada je Moskva ekspresno reagovala i navela je da ne priznaje taj sud i da su, samim tim, odluke tog suda za njih ništavne.
Međunarodni krivični sud u Hagu zvanično je priznat od strane 123 zemlje koje su ratifikovale Rimski statut MKS (International Criminal court). Sve zemlje koje su priznale ovaj sud imale bi zakonsku obavezu da sprovedu nalog za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina.