Na Grenlandu su održani ključni parlamentarni izbori, a njihov ishod po ostrvo biće poznat u narednom periodu.
Grenlandska opozicija desnog centra pobijedila je na opštim izborima, pokazuju skoro potpuni rezultati, na glasanju koje je bilo u senci ideje američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme autonomnu teritoriju Danske.
Tako će Grenland uskoro imati novu vladu koju će predvoditi stranka koja se zalaže za nezavisnost - što može označiti eventualni raskid sa Danskom. Da li je to pobjeda za predsjednika Trampa, koji je više puta izjavio da želi da aneksira ovu ostrvo?
Na kraju, glasači su odbili trenutnog premijera Grenlanda, Mutea Egeda, čija je stranka Inuit Ataqatigiit zauzela treće mjesto na izborima u utorak. Egede je insistirao da Grenland nije na prodaju i dio izbora je označio kao referendum o Trampovom, naizgled, agresivnom zastrašivanju, rekavši da su izbori bili "sudbonosni izbor".
Međutim, stručnjaci smatraju desnog centra, stranke Demokraatit (Demokratija) Grenlanda, koja je osvojila najveći dio parlamentarnih mandata sa 30 posto glasova, ne garantuje ni brzi prelazak ka nezavisnosti, niti bliže veze sa SAD-om.
Veoma kritični prema Trampovoj retorici
Za početak, stranka Demokratija je takođe bila veoma kritična prema Trampovoj retorici, insistirajući da njihovo ostrvo ima pravo na samoopredeljenje. Lider stranke i vjerovatni budući premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nielsen, nazvao je Trampa "prijetnjom političke nezavisnosti".
Stranka takođe favorizuje postepeni pristup nezavisnosti, uz postepeno jačanje ekonomije ostrva, koja je u velikoj mjeri zavisna od izvoza ribe i direktnih subvencija od Danske, prije nego što se odluči na samostalnost.
U međuvremenu, Nalerak, još jedna stranka desnog centra, želi da ubrza prelazak ka nezavisnosti. Ova stranka je u prošlosti bila sklonija porukama američkog predsjednika i zauzela je drugo mjesto na izborima. Međutim, još uvek nije jasno da li će biti pozvana da se priključi novoj vladi ili će biti izostavljena iz koalicije između stranke Demokratija i manjih stranaka.
Grenland od izuzetnog strateškog značaja
Strateški značaj Grenlanda raste, posebno jer topljenje, izazvano klimatskim promjenama, može da otvori nove arktičke pomorske rute u narednim decenijama. Na samo 950 milja od Sjevernog pola, Sjedinjene države su stacionirale bazu Američkih svemirskih snaga, Pituffik, ključnu za praćenje odbrane od raketa. Pored toga, kao što je Tramp često isticao, smatra se da Grenland obiluje rijetkim mineralima.
SAD žele pristup resursima Grenlanda kako bi smanjile svoju zavisnost od Kine, koja ima skoro monopol na neke ključne elemente koji se koriste u tehnologiji i industriji odbrane. Međutim, rudarenje na Grenlandu je izazovno, zbog nedostatka infrastrukture, surove klime i protivljenja lokalnih zajednica.
Niko na Grenlandu ne želi da bude dio SAD-a
Anketno istraživanje objavljeno u januaru pokazalo je da ogromna većina Grenlanđana podržava nezavisnost. Istraživanje je pokazalo da 84 posto želi nezavisnost od Danske, dok je 45 posto reklo da to žele samo ako ne ugrozi njihov životni standard. Samo 9 posto reklo je da ne želi potpunu nezavisnost od Danske, a samo šest posto bilo za to da postanu američka savezna država.
Ključna poruka sa izbora upućena je Trampu, prema riječima Ulrika Pram Gada, višeg istraživača na Danskom institutu za strateške studije.
"Ako je on imao bilo kakvu ideju da će njegove ponude i prijetnje biti dobrodošle, učinio je sebi medveđu uslugu", izjavio je Gad.
Umjesto toga, Gad kaže, rezultati ukazuju na to da su Grenlanđani "sve manje voljni da sarađuju sa SAD-om."
Mark Nutal, profesor na Univerzitetu Alberta i član Grenlandskog istraživačkog centra za klimu, slaže se, navodeći da "možete reći da rezultati nedavnih izbora ukazuju na čvrsto odbacivanje američkih teritorijalnih ambicija."
(National Public Radio/Mondo)