Politiko u svojoj analizi tvrdi da Amerika već dobija sve što joj je potrebno od Grenlanda.
Grenland se često prikazuje kao novi raj za dragocjene minerale i geopolitičke interese, ali Donald Tramp bi trebalo da bude oprezan sa svojim zahtjevima za kontrolu ovog ogromnog, udaljenog i retko naseljenog arktičkog ostrva. Politiko u svojoj analizi tvrdi da Amerika već dobija sve što joj je potrebno od Grenlanda.
Oko 56.000 stanovnika Grenlanda živi u autonomno upravljanoj zemlji, dok bivša kolonijalna vlast Danska nadzire njihovu spoljnu politiku i bezbjednost. Decenijama su Grenlanđani težili ili barem sanjali o punoj nezavisnosti. Premijer Mute Egede ranije je izjavio je da Grenland nije na prodaju.
"To je rastuća frustracija koja je dovela do toga da mnogi na Grenlandu osjećaju da su spremni da probaju nešto novo", rekao je danski novinar Ole Elekrog, dodajući da napeti odnosi između Grenlanda i Danske otvaraju prostor za intervencije poput Trampove, "možda nenamjerno, a možda i vrlo promišljeno".
Danska takođe pokriva otprilike polovinu budžeta Grenlanda, što je najveća praktična prepreka nezavisnosti za ekonomiju koja se u velikoj mjeri oslanja na škampe.
"To je trošak između 750 miliona i milijardu dolara godišnje. Donald Tramp ne voli loše poslove, zar ne?", rekao je Jon Rahbek Klemensen, profesor na Kraljevskom danskom koledžu za odbranu. Drugim riječima, Grenland predstavlja vrlo skupu opštinu za Dansku, dok SAD već uživaju pogodnosti statusa kvo.
Ciljevi SAD: Već ispunjeni
Pripajanje Grenlanda, bilo kupovinom ili silom, ne bi značajno poboljšalo položaj SAD-a. SAD već ima tri ključna cilja u vezi sa Grenlandom koji su dobro ostvareni:
- Vojni značaj: Vojna baza Pitufik (ranije poznata kao vazduhoplovna baza Tule) ključna je za sisteme ranog upozorenja i kontrolu vazdušnog prostora u arktičkom regionu.
- Mineralne rezerve: Grenland aktivno privlači investitore za održivi razvoj rudarske infrastrukture, posebno za retke zemne minerale, bakar, srebro, platinu i titanijum, a odnedavno i litijum. Premijer Egede više puta je posjećivao SAD kako bi privukao privatne investicije, ali nijedna kompanija još nije preduzela konkretne korake.
- Sprječavanje kineskog uticaja: Pod pritiskom Vašingtona, Kopenhagen je blokirao kinesku državnu kompaniju od razvoja tri aerodromska projekta na ostrvu, navodeći to kao bezbjednosni rizik.
"SAD već dobija sve što želi, i to po niskoj cijeni", zaključio je Rahbek-Clemmensen.
"Prokletstvo minerala"
Grenlandski mineralni resursi postaju pristupačniji kako klimatske promjene smanjuju njegovu ogromnu ledenu ploču, ali projekti eksploatacije su retki. Najrazvijeniji rudnik, Kvanersuit (ili Kvanefjeld), na jugu zemlje, blokiran je zbog prisustva uranijuma u depozitima retkih zemalja. Kompanija koja ima licencu za eksploataciju tužila je grenlandsku vladu za 11 milijardi dolara.
Drugi depoziti su mnogo manji i teže dostupni, što zahtijeva ogromna ulaganja i godine razvoja. Grenlandski birači će najkasnije u aprilu izaći na izbore, a Egede je nagovijestio tokom svog novogodišnjeg obraćanja da bi mogao predložiti referendum o nezavisnosti od Danske.
Danska premijerka Mete Frederiksen mudro je prebacila odgovornost na Nuk, nadajući se da neće uvrijediti ni Trampa ni Grenlanđane. Kada je Tramp prvi put predložio kupovinu ostrva, nazvala je ideju "apsurdnom". Ali njen suzdržan stav možda otvara put za dublju saradnju između SAD-a, Danske i Grenlanda.
"Kada se oluja smiri, moguće je da će SAD i Grenland pregovarati o novom obliku saradnje", zaključio je Elekrog.