"Njuzvik" je objavio veliku analizu stanja na frontu u Ukrajini sa posebnim osvrtom na potencijalni sukob Alijanse i Ruske Federacije.
"Njuzvik" je u velikom tekstu analize objavio mape potencijalnog sukoba NATO pakta i Ruske Federacije. Mnogi evropski lideri smatraju da se ruski predsjednik Vladimir Putin neće zaustaviti na Ukrajini.
Planeta se pribojava potencijalnog globalnog sukoba, odnosno Trećeg svjetskog rata, a sada je "Njuzvik" objavio gdje bi prvo došlo do sukoba članica Alijanse i Rusije. Nedavno je Boris Pistorijus, njemački ministar odbrane, rekao da bi "Rusija možda čak i napala zemlju članicu NATO".
"Moramo da budemo spremni za rat do 2029. godine", poručio je ljetos Pistorijus njemačkom parlamentu.
Vilijam Mak, profesor političkih nauka američkog "North Central" koledža ocijenio je potencijalne planove Moskve. Otkrio je "šta motiviše ruskog predsjednika".
"Postoji malo sumnje oko toga da će Putin nastaviti da agresivno sledi svoje interese u Evropi, a posebno u istočnoj Evropi. Ako postoji faktor koji je motivisao Putina u poslednji 25 godina, to je bilo proširenje NATO. On će se truditi da iskoristi svaku pukotinu kako bi širio ruski uticaj u regionu", rekao je on za "Njuzvik".
Pogledajte mape fronta "Njuzvika" u slučaju potencijalnog vojnog sukoba NATO i Rusije
Ovo su linije fronta u slučaju Trećeg svjetskog rata! Objavljene mape potencijalnog sukoba NATO i Rusije (Foto)
General-pukovnik Jurgen-Joakim fon Zandrart, bivši šef Multinacionalnih sjeveroistočnih snaga NATO, ranije je govorio za "Njuzvik" o potencijalnim žarištima u Evropi. Prema njegovim riječima, "Moskva raspolaže sa više opcija".
"Kada pričamo o potencijalnim žarištima, baltičke države predstavljaju važan slučaj za testiranje snage NATO odvraćanja. Estonija, Letonija i Litvanija imaju velike ruske populacije, što je obično važan motivacioni faktor Putinovog intervencionizma", objasnio je on.
Šta pokazuju mape "Njuzvika"?
U februaru ove godine estonska spoljna obavještajna služba objavila je da bi NATO “mogao da se sučeli sa masovnom vojskom u sovjetskom stilu u narednih deset godina”, ukoliko Moskva uspe da reformiše armiju. Susjedna Litvanija je postavila betonske antitenkovske piramide, poznate kao “zmajevi zubi” blizu ruske eksklave Kalinjingrad, što je strateški značajno za bilo kakav mogući sukob između Moskve i Alijanse.
Na "Njuzvikovoj" mapi vidi se i koridor Suvalki, koji bi mogao da bude prva tačka kontakta ukoliko Rusija na bilo koji način krene na NATO, zato što on razdvaja Kalinjijngrad od Bjelorusije. U eksklavi na Baltičkom moru raspoređeno je na hiljade ruskih vojnika, kao i napredni borbeni avioni i nuklearno oružje, a to je i jedina putna ili željeznička veza Poljske i centralne Evrope sa baltičkim državama.
Na mapi se vidi i koridor kroz južnu Ukrajinu do Pridenjestrovlja čije je uspostavljanje u aprilu 2002, ubrzo nakon početka rata u Ukrajini, pominjao Rustam Minekajev, jedan od ruskih vojnih komandanata. Ukazuje se i na potencijalne komplikacije to Tursku, članicu NATO, koja se graniči sa Gruzijom, bivšom sovjetskom republikom na južnom Kavkazu, koja je 2008. vodila kratki rat sa Rusijom.
(MONDO)