Služba Evropske unije za praćenje klimatskih promjena Copernicus objavilaje u utorak da je ovogodišnji mart bio najtopliji mart u historiji mjerenja, pri čemu je i temperatura površine mora dosegnula novi apsolutni mjesečni rekord za globalnu morsku temperaturu.
Svaki od posljednjih deset mjeseci je rangiran kao najtopliji ikada do sada zabilježen u svijetu u poređenju sa odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.
To nije bio samo deseti uzastopni mjesec koji je oborio vlastiti toplotni rekord već je i "globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša ikada dosad evidentirana" i premašuje predindustrijski prosjek za 1,58º Celzijusa uslijed decenija emisija gasova staklene bašte, čiji je efekat od sredine 2023. posebno naglašen fenomenom El Niña, ocjenjuje zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa, Samanta Burges.
"To je dugoročan trend sa velikim rekordima koji nas jako brine", rekla Burges, prenosi Radio slobodna Evropa.
Ona navodi da praćenje i "proučavanje ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec zaista pokazuje da se naša klima vrlo brzo mijenja".
Skup podataka Copernicusa seže do 1940. godine, a naučnici su ga uporedili sa ostalim relevantnim podacima da bi potvrdili kako je prošli mjesec bio najtopliji mart od predindustrijskog razdoblja.
I 2023. bila je najtoplija godina na Zemlji po svjetskim zapisima koji postoje od 1850. godine.
Ekstremni vremenski uslovi i visoke temperature ove godine su globalno izazvale pustoš.
Suša izazvana klimatskim promjenama u području Amazonije u razdoblju od januara do marta je potaknula rekordan broj šumskih požara u Venecueli, a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milione ljudi sa glađu.
Burges je kazala da podaci o morima i okeanima "nisu ništa manje šokantni", jer je novi rekord globalne temperature površine okeana postavljen u februaru ponovno premašen u martu.
Naučnici su prošli mjesec upozorili da će zbog zagrijavanja okeana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja koralja i da bi ono moglo biti najopasnije u istoriji ove planete.
Primarni uzrok očiglednih vrućina su emisije gasova staklene bašte koje je prouzrokovao čovjek, ističe se u biltenu Copernicusa.
Ostali faktori koji utiču na povećanje temperature su El Niño, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda istočnoga ekvatorijalnog Tihog okeana, koji se događao ciklički u razdoblju od tri ili osam godina.
El Niño je dosegao vrhunac u decembru i januaru i sada slabi, što bi moglo pridonijeti da se prekine vrući niz prema kraju godine.
Topliji okeani znače i više vlage u atmosferi. Naučnici upozoravaju da vazduh može da zadrži oko sedam posto više vodene pare za svaki Celzijusov stepen porasta temperature, javlja aRadio slobodn Evropa.
To rezultuje sve nestalnijim vremenskim prilikama, poput jakih vjetrova i obilnih kiša.
"Znamo da će razdoblje u kojem trenutno živimo vjerovatno biti najtoplije u posljednjih 100.000 godina", rekla je Burges.